Kalinić otkrio kada bi mogao završiti rat i što bi se dogodilo da Rusija izgubi

Screenshot

Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić u utorak je bio gost Novog dana, gdje je komentirao situaciju u Ukrajini.

O Wagneru

Kalinić je tijekom gostovanja na N1 televiziji istaknuo sumnje u tvrdnje da je šef Wagnera Jevgenij Prigožin mrtav, a prokomentirao je i informacije da iza navodne Prigožinove smrti stoje ruski predsjednik Vladimir Putin ili, s druge strane, NATO.

“Naravno da će na takvoj temi biti prepucavanja. Kad imate sukob dvije imperijalne sile, SAD-a i Rusije, sasvim sigurno je da svaka gura svoju istinu, a prava istina je negdje između”, kazao je.

Ipak, njemu je u cijeloj priči s Wagnerom najzanimljivija jedna stvar, a to je da je Moskva, kako Kalinić kaže, u tom trenutku “bez ijednog ispaljenog metka preuzela kontrolu nad Bjelorusijom”.

“Prije njihova puča imate situaciju gdje se prebacuje taktično nuklearno oružje u Bjelorusiju. Praktično imate situaciju gdje se ruska vojska raširila u Bjelorusiju, koja je također značajna kao tampon-zona prema Zapadu, a sad i Wagner…

Moskva je nakon tog puča preuzela kontrolu nad Lukašenkom. Zašto? Zato što je tamo dio Wagnera, dio specijalnih snaga, kao i taktično nuklearno oružje. Ovdje je jako odrediti što se dogodilo, a što se nije dogodilo”, dodao je, prokomentiravši potom mogućnost novog marša Wagnera na Moskvu.

“Wagnerovci to mogu pokušati, ali nemaju snage za to, pogotovo nakon razoružanja. Wagnerovci se znaju boriti i ratovati, no to nije dovoljno, trebate imati opremu”, rekao je sigurnosni stručnjak.

Osvrnuo se i na donaciju zrakoplova F-16 Ukrajini.

“F-16 je kvalitetan zrakoplov. Nekadašnji MIG-29 je bio pokušaj odgovora na taj F-16, no nije to bio taj kalibar, barem što se tiče elektronike. Istočni avioni, a danas ruski imaju puno bolje manevarske sposobnosti, no borba izbliza je postala prošlost, a danas je bitno čiji radar ima veći domet, čija raketa ima veći domet itd. Recimo da usporedimo ovaj rat s Domovinskim ratom, to je neusporedivo u smislu tehnološkog iskoraka, pogotovo ako pogledate količinu dronova koji se koriste u cijeloj priči…”, govori Kalinić za N1.

Ipak, sigurnosni stručnjak smatra da su neke druge stvari bitnije u ovome trenutku od doniranih zrakoplova.

“Najveći problem za Ukrajinu je hoće li ih SAD i dalje podržavati, a Europa će napraviti ono što Amerika kaže, svidjelo se to Europi ili ne. Vidjeli smo kako je u svemu ovome prošla Njemačka.Također, problem je i što nijedna strana više ne može provesti mobilizaciju. I jedna i druga strana imaju velike gubitke, a ne mogu se popunjavati novim snagama. Pogledajte samo koliko ljudi imate po Hrvatskoj s ukrajinskim tablicama, u Ukrajinu se sigurno neće vratiti dok god postoji mogućnost da budu mobilizirani”, smatra Kalinić.

O ukrajinskoj protuofenzivi

Govoreći o trenutnom tijeku sukoba, Kalinić je kazao da su pomaci u ukrajinskoj protuofenzivi minimalni i da ne donose značajne promjene na terenu. Također je istaknuo da Ukrajinci, kao i Rusi, trpe značajne gubitke, čak veće nego što su imali prije.

“Kad imate ofenzivu, idete u proboj, a ovdje je to minimalno. Ovo što Ukrajinci rade medijski se prikazuje kao ofenziva, no to je statičko ratovanje, isto kao što ste ga imali u Prvom svjetskom ratu. Tu su pomaci od nekoliko kilometara, no ti pomaci ništa bitno ne rješavaju. Ukrajinci imaju sada puno veće gubitke nego što su imali prije. Pokušavaju se pokrenuti prema naprijed, ulaze u nepregledna minska polja. Drugo, minsko polje vi možda i možete razminirati, ali to mora biti kad netko ne puca na vas, nemoguće je razminirati kad ste non-stop pod vatrom. Ovo je statičko ratovanje i nisam siguran da rat može završiti u ovoj godini”, smatra.

Kalinić smatra da Sjedinjene Američke Države i NATO zapravo vode posrednički rat protiv Rusije, no da su žrtve ukrajinski vojnici.

“Da nema zapadne pomoći, Ukrajina bi odavno bila na koljenima. Rusija ratuje i protiv Ukrajine i protiv zapadne Europe i protiv SAD-a. Dakle, protiv cijeloga NATO-, to je ‘proxy’ rat jer oružje dolazi u Ukrajini, no ne ginu NATO-ovi vojnici, već ginu ukrajinski vojnici”, kazuje za N1.

O kraju rata u Ukrajini

Prema Kaliniću, rat se može prekinuti jedino ako dođe do dogovora.

“Tu prvenstveno mislim na Washington i Moskvu. Washington trenutno nije zainteresiran, no i to se može promijeniti ako dođe do promjene na izborima. Republikanci su daleko manje zainteresirani za slanje ovoliko pomoći koja se slala Ukrajini”, kazao je, dodajući da je situacija “jako loša” i da ga je strah da ne izmakne kontroli. “Recimo ako se Rusija u nekom trenutku osjeti ugroženo pa da ne krene s taktičkim nuklearnim oružjem. Ja se nadam da se to neće dogoditi.”

Primijetio je Kalinić i da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sve češće spominje mogućnost pregovora.

“Zelenskij je počeo spominjati pregovore oko Krima, to znači da i on sam uviđa da su mu preveliki gubici za ono što bi mogao dobiti od svega. Nije puno drugačija situacija ni u Rusiji. Tamo ste imali masovno bježanje kad se počelo pričati o mobilizaciji… Nije entuzijazam kakav je bio 1991. u Hrvatskoj, kada su se ljudi stvarno htjeli braniti i opravdano su se branili od nečega što je dolazilo s istoka”, kazuje za N1.

Prokomentirao je i što bi se dogodilo da Rusija izađe kao gubitnik iz ovog rata.

“Poraziti neku zemlju, nuklearnu silu, mislim da je to vrlo teško i da ta zemlja ima u svome arsenalu mogućnosti da se to spriječi na ovaj ili onaj način. Jer isto kao što se ’90-ih raspao Sovjetski Savez na manje države, poraz Ruske Federacije bi vodio do daljnjeg raspada i Rusija u ovom obliku u kojem je mi danas poznajemo sigurno više ne bi postojala”, zaključio je gost N1 televizije.

Share This Article