HNB bankama daje 460 milijuna eura. To, kaže Švaljek, djeluje nepravedno, ali…

Hrvatska narodna banka provodi politiku Europske središnje banke vezanu za smanjivanje inflacije te poslovnim bankama isplaćuje visoke kamate na njihov višak novca, čime im direktno podebljava prihode i dobit. Ministar financija Marko Primorac nedavno je javno poručio da je to praktički subvencioniranje, što se događa i drugdje u eurozoni, te da bi ECB trebao posegnuti za drukčijim instrumentima. No, zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u najnovijoj kolumni kaže da to “djeluje nepravedno” i – opravdava politiku ECB-a. Dodaje da će i država naplatiti kamate od HNB-a, 80-ak milijuna eura, piše N1.

„Procjenjuje se da će do kraja godine Hrvatska narodna banka poslovnim bankama isplatiti oko 460 milijuna eura na osnovi kamata. Prihodi države na osnovi kamata bit će znatno niži, ali bi mogli iznositi između 80 i 90 milijuna eura, što je iznos koji premašuje prošlogodišnji iznos raspodjele dobiti HNB-a u državni proračun.“

To je u svojoj najnovijoj kolumni za tjednik Nacional objavila zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek. Ministru financija Marku Primorcu, koji je u nedavnom intervjuu rekao da je neprihvatljivo da HNB subvencionira banke, uvijeno je poručila da se ne jada jer – i država će dobiti kamatni prihod od središnje banke, uplatit će joj u proračun više nego lani. U pitanju je kamata od 3,45 posto na novac koji država ima na računu u središnjoj banci.

Tko odlučuje? Ne HNB, a ni Primorac

Kamatnu stopu na višak novca poslovnih banaka na računima kod središnjih banaka – koja je politikom ECB-a u godinu dana narasla na 3,75 posto, pa banke „beru vrhnje“ ne radeći ništa – opisala je kao osnovni instrument monetarne politike koji ne smatra spornim jer je dio borbe ECB-a protiv inflacije i njenog spuštanja na 2 posto. No, taj instrument otvoreno propituje ministar financija Primorac, smatrajući da je u pitanju „neizravno državno subvencioniranje banaka za držanje viška likvidnosti u HNB-u“. On smatra da bi puno bolji potez bio povećanje stope rezerve koju poslovne banke moraju držati kod središnje banke, za što ne bi primale naknadu. Problem s tom idejom je što takvu odluku može donijeti samo ECB, pa hrvatsko Ministarstvo financija nema utjecaja. HNB bi mogao imati barem formalno, ali Švaljek o tom instrumentu uopće ne govori. (Usput rečeno, upravo je stopa bankarskih rezerve značajno smanjena ulaskom Hrvatske u eurozonu.)

Poanta njene kolumne je da objasni i opravda zašto središnje banke u eurozoni, pa tako i HNB, trenutno plaćaju velike iznose kamata poslovnim bankama (dok one istodobno zadržavaju niske kamatne stope na depozite klijenata i tako šire kamatne marže), a sve uz opasku da to „djeluje kao nepravedna redistribucija bogatstva koju bi trebalo ispraviti, ako ne mjerama monetarne politike, onda mjerama porezne ili neke druge ekonomske politike.“

Švaljek: Oko poreza pažljivo

Budući da to samo „djeluje kao“ nepravda, onda vjerojatno smatra da nije nepravda, pa i ne zagovara, recimo, uvođenje dodatnog poreza za banke, što razmatraju u Ministarstvu financija nakon što je sličan potez već povuklo nekoliko europskih zemalja, a nedavno Italija. Zapravo, zamjenica guvernera se pita treba li uopće ispravljati posljedice “subvencioniranja” banaka, a upozorava Primorca da bi pri razmatranju dodatnog poreza trebao voditi računa i o tome da ga treba pažljivo dizajnirati, da ne bi izazove nepoželjne reakcije tržišta ili da nepovoljno ne utječe na financijsku stabilnost.

Ona ne problematizira činjenicu da poslovne banke uporno drže kamate na depozite svojih klijenata oko nule (iako u medijima izlaze zadnjih dana najave da se na spremaju na dizanje, vidjet ćemo). Potrudila se, međutim, objasniti kako nije problem to što se HNB-u i drugim središnjim bankama sada povećavaju troškovi pa dolazi do pada dobiti, a možda i do gubitaka, jer je osnovni cilj djelovanja središnjih banaka očuvanje stabilnosti cijena, a ne ostvarivanje profita. Pitanje koje ne adresira je što se dogodilo s tom stabilnošću u Hrvatskoj gdje je inflacija znatno iznad prosjeka EU-a, piše N1.

Share This Article