Razmjeri katastrofe nakon poplave koja je pogodila općine uz Dravu još neko vrijeme neće biti poznati. Postoji realna mogućnost da smo zbog vlastite nebrige zatrovali ne samo Šodericu, nego i okolne bunare, polja, rijeku…
Uzrok leži u desetljetnom problemu koji se nalazi na nekoliko koraka od naše rijeke i podravskog mora. O njemu smo zadnji puta, upravo da bismo upozorili na ono što nam se događa, pisali početkom godine, a riječ je o bivšoj praonici vagona na Botovu, vjerojatno najzagađenijem tlu na prostoru Hrvatske, piše Glas Podravine.
Radi se o tempiranoj ekološkoj bombi, a je li ona eksplodirala u vrijeme nedavnih poplava, doznat ćemo nakon što Zavod za javno zdravstvo provede uzorkovanje voda i tla. Tlo je sad natopljeno enormnim količinama naftnih derivata i kojekakvim kemikalijama za vrijeme istjecanja Drave iz korita. To je Glasu Podravine potvrdio i načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić još u vrijeme kad je postavljao zečje nasipe uz Šodericu.
– Dio praonice je pod vodom. To je još jedan od užasa koji nam se trenutno događa. Došlo je na naplatu to što su u Zagrebu više od desetljeća zanemarivali problem na koji stalno ukazujemo – rekao je Sabolić.
To što je Sabolić izustio otkrile su i fotografije Glasa Podravine na kojima se jasno vidi da je kontaminirano tlo pod enormnim količinama vode.
Postavlja se pitanje, gdje će sva ta zatrovana voda u konačnici završiti i hoće li Šodericu pretvoriti u mrtvo jezero? Djelomičan odgovor dobili su iz Glasa Podravine od ravnateljice županijskog Zavoda za javno zdravstvo Draženke Vadle.
– Zagađena voda iz bivše praonice vagona dospjet će svugdje, a tek će analize voda pokazati pravo stanje stvari – odgovorila je Vadla.
Uzorkovanje voda u ovom trenutku nema smisla, kazala je, jer situacija na terenu još nije sanirana niti se voda s pojedinih dijelova nije skroz povukla.
– Bojim se da je sezona kupanja na Šoderici za ovu godinu završena. Posebno upozoravam ljude koji imaju bunare da iz njih ne konzumiraju vodu s obzirom na to da tako mogu ugroziti svoje zdravlje. Još neko vrijeme nećemo znati jesu li i koliko zatrovani – riječi su Vadle
Čim se pokaže pogodan trenutak, napravit će laboratorijske analize, a dio njih sigurno će biti naručen iz Zagreba upravo radi mogućnosti da su kemikalije iz praonice vagona dospjele u vodu za piće i kupanje, a postoji realna vjerojatnost da su i okolna polja zatrovana, izvijestila je Vadla.
Slali su iz Glasa Podravine godinama upite HŽ infrastrukturi i HŽ putničkom prijevozu i tražili da kažu kad će najcrnja točka Hrvatske biti sanirana. Oba prava subjekta prebacivala su lopticu odgovornosti iz jednog dvorišta u drugo.
– HŽ Cargo nije vlasnik niti zemljišta niti nekretnina na predmetnoj lokaciji pa se samim time u njegovom vlasništvu ne nalazi ni praonica vagona u kolodvoru Botovo. Htjeli bismo napomenuti da je praonica vagona u kolodvoru Botovo prestala s radom još 2002. godine te da HŽ Cargo koristi isključivo praonicu vagona u Slavonskom Brodu. Još 2006. godine sva imovina na toj lokaciji pripala je HŽ Infrastrukturi – bio je zadnji odgovor od HŽ Carga.
Iz HŽ Infrastrukture dali su nam do znanja da je prema Zakonu o zaštiti okoliša propisano da će troškove nastale onečišćenjem okoliša snosi onečišćivač. Kada je nastalo onečišćenje spomenute lokacije, praonicu za teretne vagone koristio je jedino HŽ Cargo. Također, zemljište na kojem se nalazi onečišćenje u vlasništvu je Republike Hrvatske i nije dano HŽ Infrastrukturi na upravljanje.
Budući da HŽ Cargo i HŽ infrastruktura peru ruke od nauljenog i zatrovanog tla koje se nalazi između Šoderice i Drave, u svrhu pisanja ovog teksta poslali su iz Glasa Podravine upit Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Pitali su ih tko je odgovoran za sanaciju kontaminiranog tla i kako je ono utjecalo na okoliš.
– Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. dan je pregled informacija o „crnoj točki“ lokaciji praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu. Obveza sanacije ove crne točke je na pravnom sljedniku onečišćivača. Podjelom trgovačkog društva onečišćivača osnovana su nova trgovačka društva među kojima je potrebno odrediti nadležnost za sanaciju, odnosno pravnog sljednika sanacije. Po pitanju sanacije potrebno je provesti dodatne istražne radove kako bi se utvrdila točna količina onečišćenog tla (šljunka i pijeska), vrsta i stupanj onečišćenja te procijenio opseg onečišćenja podzemnih voda, te će se, po provedenim istražnim radovima, moći procijeniti iznos potreban za sanaciju. Državni inspektorat Republike Hrvatske, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o gospodarenju otpadom, nadležan je za poduzimanje radnji u svezi s navedenim, uključujući i utvrđivanje onečišćivača odnosno njegovog pravnog sljednika – odgovor je koji su dobili iz ministarstva na čijem je čelu Davor Filipović.
Do jučer smo se mogli hvaliti kako živimo uz tok jedne od najočuvanijih rijeka u Europi, hoćemo li isto moći tvrditi nakon laboratorijskih analiza? Možda hoćemo, ali ako se nešto pod hitno ne poduzme, budite sigurni da će iduće poplave, kojih će sigurno biti zbog nakaradnog utjecaja ljudi na prirodu, našu Šodericu učiniti mrtvim jezerom, a prirodnu raznolikost uz Dravu gledat ćemo samo na fotografijama, piše Glas Podravine.
