Budući da je broj stanovnika Rijeke u međuvremenu nastavio padati, vjerojatno je da u Hrvatskoj trenutno samo Zagreb i Split imaju više stanovnika nego što je Hrvatska izdala dozvola stranim radnicima, u što nisu uključeni državljani članica EU-a, Islanda, Švicarske, Norveške i Velike Britanije
U samo mjesec dana, u srpnju ove godine, u Hrvatskoj je odobreno 16.517 radnih dozvola za strane radnike, pokazuju to podaci Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je od početka godine do 31. srpnja u Hrvatskoj izdano ukupno 108.116 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja.
MUP na svojim stranicama navodi da je od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, njih 69.809 izdano za novo zapošljavanje, 21.722 za produljenje dozvola, te 16.585 za sezonske radnike.
Turizam i graditeljstvo
Dozvolu za rad u Hrvatskoj je tako na kraju prošlog mjeseca imao gotovo isti broj stranaca koliko je prema popisu stanovništva iz 2021. godine Rijeka imala stanovnika. Budući da je broj stanovnika Rijeke u međuvremenu nastavio padati, vjerojatno je da u Hrvatskoj trenutno samo Zagreb i Split imaju više stanovnika nego što je Hrvatska izdala dozvola stranim radnicima, u što nisu uključeni državljani članica europskog gospodarskog prostora, odnosno članica EU-a, Islanda, Švicarske, Norveške i Velike Britanije. Njih je u Hrvatskoj oko osam tisuća.
Najviše stranih radnika dozvole je dobilo za rad u graditeljstvu, njih čak 39.146, što znači da na tu granu otpada 36 posto radnih dozvola. Još 37.022 radne dozvole izdane su u turizmu i ugostiteljstvu. Na graditeljstvo i turizam tako otpada 70 posto izdanih dozvola za strane radnike. Daleko iza te dvije grane koje »gutaju« najviše stranih radnika je industrija, jer su poslodavci iz te djelatnosti dobili 13.260 radnih dozvola za strance.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u srpnju je u građevinarstvu bilo 135.478 osiguranika, pa ako su se svi strani radnici koji su dobili dozvole doista i zaposlili u toj djelatnosti, to znači da 29 posto osiguranika u toj djelatnosti čine stranci.
Nešto je manji udio u ugostiteljstvu i turizmu jer broj izdanih dozvola za strance za tu djelatnost doseže 27 posto osiguranika u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane.
Navala Nepalaca
Već je nekoliko godina jasno da graditeljstvo i turizam, čiji udio u BDP-u sve više raste, ne mogu organizirati poslovanje bez stranaca i kako vrijeme odmiče njihova je uloga sve dominantnija, a jednako tako Hrvatska postaje ovisna o stranim radnicima iz Azije. Već drugu godinu zaredom treći najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj su Nepalci, odmah iz radnika koji dolaze iz susjedine Bosne i Hercegovine i Srbije. Na kraju srpnja radne dozvole u Hrvatskoj imalo je 13.325 Nepalaca, što znači da se u mjesec dana broj radnih dozvola za radnike iz Nepala povećao za 1.800. Radnika iz Indije je 8.242, iz Filipina ih je 6,036, a iz Bangladeša 4.628. Od početka godine do kraja srpnja za radnike iz te četiri azijske zemlje izdana je 32.231 radna dozvola, što je oko 30 posto svih radnih dozvola za strance u Hrvatskoj.
Ipak, i dalje najveći dio stranih radnika dolazi iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Tako je ukupan broj radnih dozvola izdanih za državljane BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova 59.454, odnosno 55 posto svih izdanih dozvola.
No, činjenica je da se struktura stranih radnika u Hrvatskoj mijenja i da se udio onih koji dolaze iz susjednih država smanjuje, a da se povećava udio radnika iz azijskih država.
Potrebna integracija azijskih radnika
Budući da su strani radnici u Hrvatsku proteklih desetljeća uglavnom dolazili iz susjednih država, i to najviše iz BiH, Hrvatska i nije imala neku veliku potrebu osmisliti njihovu integraciju, jer se ona događala bez posebnih mjera, ali s obzirom na broj radnika iz Azije, čiji je broj u sedam mjeseci ove godine tri puta veći od broja stanovnika Opatije ili Crikvenice, država ne bi smjela skrštenih ruku gledati kako se u tri Opatije odvija paralelni život s minimalnim kontaktom s ostatkom Hrvatske, posebice što će se broj tih radnika samo povećavati. Njih bi u svoje redove, kako bi zaštitili njihova prava, trebali snažnije uključivati i sindikati, ali i lokalne zajednice u kojima uglavnom žive izolirano, piše Novi List.
