Mediteran se nosi s vatrenim stihijama, Europa s olujama, a obje Amerike s dosad nezabilježenim pojavama
Razorni požari, paklene vrućine, katastrofalne poplave i nesvakidašnje oluje neke su od posljedica promjene klime koje trenutačno pogađaju milijune ljude diljem svijeta. No, osim tih očitih posljedica, klimatske promjene suptilnije utječu i na mnoge druge aspekte života na Zemlji, od razmnožavanja životinja do stanja usjeva.
Sve veća učestalost i intenzitet vremenskih nepogoda simptom je globalne klimatske krize uzrokovane ljudskim djelovanjem koja potiče ekstreme, upozoravaju stručnjaci. U morima i oceanima, daleko izvan naših pogleda, događa se pustošenje razmjera poput požara koji uništavaju golema šumska područja u Grčkoj, piše Jutarnji.
Vruća kada
Ovih je dana površinska temperatura oceana oko otočja Florida Keys dosegla 38 Celzijevih stupnjeva, odnosno dosegla je razinu vruće kade. Uobičajene temperature vode za to područje u ovo su doba godine između 23 i 31 Celzijeva stupnja. Toplinski valovi sve više pogađaju svjetske oceane, uništavajući alge, morsku travu i koralje.
Na južnoj polutki također se događaju nezamislive promjene klime. U Čileu, gdje zimski mjeseci traju od lipnja do kolovoza, zabilježene su neobično visoke temperature za ovo doba godine. Srpanj je najhladniji mjesec u Santiagu, s prosječnom mjesečnom temperaturom od devet Celzijevih stupnjeva. Ovaj vikend termometri u glavnom gradu Čilea mogli bi doseći čak 23 stupnja dok zemlju pogađa deveti toplinski val u ovoj godini.
Učinci globalnog zagrijavanja najizraženiji su na području Sredozemlja koje znanstvenici zovu “vrućom točkom” klimatskih promjena. Klima se u Sredozemlju mijenja brže nego u većini mjesta na Zemlji. Prosječne temperature ovdje su već porasle za oko 1,5 stupnjeva Celzijevih od početka industrijskog doba, više nego u svim drugim regijama osim Arktika. Najnovije izvješće UN-ova Međuvladina panela o klimatskim promjenama upozorava da će se učinci globalnog zatopljenja u zemljama Sredozemlja vjerojatno pojačati u nadolazećim desetljećima.
Ove su godine dugotrajna suša i velika vrućina snažno pogodile poljoprivrednu proizvodnju, od maslinika u Španjolskoj do polja pšenice u Alžiru, smanjujući prinose, uzrokujući više cijene i tjerajući poljoprivrednike da razmotre prelazak na sorte koje su otpornije na klimatske promjene. Nedavni toplinski val utjecao je na proizvodnju hrane i na druge načine. Krave, primjerice, proizvode manje mlijeka, a pčele su manje voljne tražiti pelud, pri čemu je proizvodnja meda pala za 70 posto u usporedbi s prošlom godinom u Italiji, prema Coldirettiju, nacionalnoj poljoprivrednoj trgovinskoj organizaciji.
Neki poljoprivrednici pokušavaju maksimalno iskoristiti klimatske promjene. U južnoj Italiji farmeri su počeli uzgajati tropsko voće poput manga, banana i avokada. Problemi s kojima se poljoprivrednici danas suočavaju na Sredozemlju nude pogled u budućnost života na Zemlji ako se nastavi trend zagrijavanja.
Mršavije koze
Kako se Zemlja zagrijava i zime postaju blaže tako i životinje mijenjaju područje svojeg obitavanja i toleranciju na toplinu. Planinske koze koje žive u talijanskim Alpama danas su u prosjeku 25 posto lakše nego 1980-ih. To bi moglo dovesti do smanjenja populacija planinskih koza jer postoji veća vjerojatnost da će mršavije koze umrijeti od smrzavanja u hladnim mjesecima.
Toplije i vlažno vrijeme također utječe na krpelje, pogodujući većoj brojnosti, pa samim time i aktivnosti krpelja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Europi i sjevernoj Aziji svake je godine zabilježeno između 10.000 i 12.000 slučajeva bolesti krpeljni meningoencefalitis, koji je smrtonosniji od lajmske bolesti, piše Jutarnji.
