Klimatska katastrofa prijeti dok studija otkriva da je ključna struja Atlantskog oceana, odgovorna za vremenske prilike na sjevernoj hemisferi, opasno blizu kolapsa koji bi mogao izazvati nesagledive globalne posljedice.
Nova znanstvena studija upozorava da se Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC), ključni sustav oceanskih struja koji utječe na vremenske prilike na sjevernoj hemisferi, približava nepovratnoj točki preokreta.
AMOC se ponaša poput pokretne trake, prenoseći toplu vodu iz tropskih krajeva u Sjeverni Atlantik. Dok su znanstvenici ranije upozoravali na njegovo slabljenje zbog klimatskih promjena, nedostatak dugoročnih podataka učinio je precizne procjene AMOC-ova kolapsa izazovnim.
Znanstvenici Peter i Susanne Ditlevsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu proveli su studiju koristeći podatke o temperaturi površine mora iz subpolarnog sjevernog Atlantika koji datiraju iz 1870. godine, kao analogne za stabilnost AMOC-a. Njihova analiza, koja je objavljena u znanstvenom časopisu Nature Communications, sugerira da je AMOC sve nestabilniji i da bi uskoro mogao dosegnuti kritičnu točku preokreta. Pod pretpostavkom da će se trenutne emisije stakleničkih plinova nastaviti, danski znanstvenici predviđaju da će se kolaps najvjerojatnije dogoditi sredinom ovog stoljeća, vjerojatno između 2025. i 2095. godine.
“Ono što bismo rekli jest da ako nastavimo s emisijama kao sada… to će se vjerojatno dogoditi između 2050. i 2080. godine”, procjenjuje na temelju dobivenog vremenskog okvira Susanne Ditlevsen, dodajući da su njihovi podaci pesimističniji od IPCC-ovih.
Potencijalni kolaps AMOC-a mogao bi imati ozbiljne posljedice, uključujući nagli porast razine mora u Sjevernoj Americi, značajne padove temperature diljem sjeverne Europe i poremećaj azijskih monsuna.
Drugi znanstvenici ipak pozivaju na oprez, postavljajući pitanje mogu li temperature površine mora točno prikazati otpornost AMOC-a. Ističu da na to utječu različiti čimbenici i ne moraju biti direktno povezani sa stabilnošću AMOC-a. Zbog tih neizvjesnosti, izazovno je predvidjeti točan trenutak kolapsa AMOC-a.
Autori novog istraživanja ipak naglašavaju važnost dijeljenja ovih njihovih nalaza.
“Ako smo u pravu, a mislimo da jesmo, onda to nije nešto o čemu bi se sljedeće generacije trebale brinuti. Ovo je nešto o čemu bi se sada trebalo brinuti”, poručuje Peter Ditlevsen unatoč kritikama te dodaje kako stoji uz izračune studije koji se oslanjaju na pretpostavku da površinske temperature mora odražavaju stanje AMOC-a, piše Zimo.Dnevnik.hr.
