Više od 30 posto radnika u Hrvatskoj radi na visokim temperaturama – i to najmanje četvrtinu radnog vremena. Podaci su to Europske agencije za poboljšanje uvjeta života i rada. U uvjetima visokih temperatura u ljetnim mjesecima najviše su izloženi građevinski radnici, što može biti itekako opasno po zdravlje. Dok su neke zemlje Europske unije već uvele regulaciju rada na visokim temperaturama, reporterka Nataša Vidaković istražila je postoji li mogućnost da se isto uvede i u Hrvatskoj.
Bila kiša ili sunce, radnici na gradilištu u centru Zagreba rade punom parom. Na visoke temperature ljeti, kažu, navikli su. Baš kao i 30 posto radnika u Hrvatskoj koji najmanje četvrtinu svog radnog vremena provedu radeći na vrućini, kaže Europska agencija za poboljšanje uvjeta rada i života, a prenosi N1.
“Nije baš ugodno, ali izdrži se”, rekao je Zvonimir, radnik iz Zagreba.
“Vruće je, puno vruće, ali samo rad… samo rad”, dodao je Emre, radnik iz Makedonije.
Upravo građevinskim radnicima, koji često rade u ekstremnim uvjetima takav rad može biti itekako opasan po zdravlje.
“Visoke temperature dovode vrlo često do različitih smetnji kao što su vrtoglavice, glavobolje i slabosti. Može doći do različitih poremećaja krvnoga tlaka – ili naglog porasta ili naglog pada krvnoga tlaka i naravno to sve utječe na zdravlje ljudi koji rade na visokim temperaturama”, rekla je Dejana Martinić iz zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
A da ne bi doživjeli toplotni udar, liječnici savjetuju radnicima nošenje prozračne odjeće, pokrivala za glavu i oči, česte pauze u radu na otvorenom te unos tekućine. Svjesni tih opasnosti, Sindikat graditeljstva apelira na zakonsko reguliranje rada na visokim temperaturama na otvorenom.
“Postoje smjernice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, postoje upute za dobre prakse kako postupati, međutim to ništa nije na zakonskoj osnovi i to je sve dobrovoljno. Dakle, može se promijeniti raspored radnog vremena, ne treba se raditi kad je najtoplije od 11 do 16, ljudima treba davati veće pauze i moraju imati rashlađene prostore u kojima borave kada su na tim odmorima”, rekla je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Međutim, iz Ministarstva rada tvrde da su smjernice Zavoda za javno zdravstvo dobre i da njihovo provođenje u zakonu ovisi o dogovoru zavoda s Državnim inspektoratom, pa tek onda s Ministarstvom.
Ivica Orač Šukelj, voditelj službe zaštite na radu u Ministarstvu rada, smatra da je ovo pitanje dobro regulirano i da unatoč tome što možemo o tome raspravljati, možda nema prevelike potrebe za promjenama.
“Eventualno možda kroz neke izmjene u ovim smjernicama ili pravilnicima, ali to su pitanja koja su ozbiljna tema i o njima treba smireno i detaljno razgovarati sa socijalnim partnerima”, rekao je Orač Šukelj.
Na pitanje hoće li ikada razgovarati sa socijalnim partnerima i sindikatom, odgovorio je: “Ne mogu u ovom trenutku reći kada bi se to moglo dogoditi, ali stalno smo u kontaktu.”
Zakonsku regulaciju rada na otvorenom na visokim temperaturama podržavaju i poslodavci, čak i oni koji već provode brojne mjere kako bi zaštitili svoje radnike na otvorenom.
“U tome bi trebale biti uključene, po pitanju uvjeta i regula, sve firme koje bi vjerojatno zajedno mogle donijeti zaključak koji bi se eventualno kasnije mogao dovesti u Zakonsku regulativu. Mi imamo svoje procedure koje se vežu na to da od 11 do 15 sati nijedan radnik ne smije raditi više od 2 sata, s tim da u svakih 60 minuta ima pauzu od 15 minuta za hlađenje. Naravno, osiguramo dovoljne količine vode i prostorije gdje se radnik može rashladiti”, rekao je Bojan Horvačić, predsjednik uprave jedne zagrebačke građevinske tvrtke.
A neke europske zemlje, poput Belgije, Njemačke, Mađarske i Slovenije već su uvele regulaciju rada na visokim temperaturama. Ondje je rad na lakšim, uredskim poslovima ograničen do 30 stupnjeva, a za one najteže fizičke poslove je, primjerice u Belgiji, najviša dozvoljena temperatura od 18 stupnjeva celzijevih. Kod nas se pak rad može odbiti, ako se radnik ne osjeća dobro, ali odmah isto prijaviti inspekciji rada i HZJZ-u, piše N1.
