Zamjenik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, Ivan Güttler, gostovao je u Dnevniku i objasnio nevrijeme koje je jučer zahvatilo središnji i istočni dio Hrvatske te možemo li očekivati nešto slično u budućnosti.
“Već tijekom utorka kolege sinoptičari na DHMZ-u su prognostičkim modelima vidjeli uvjete za nastanaka nestabilnog grmljavinskog nevremena i već tada je izdano narančasto upozorenje za središnju Hrvatsku – okolinu Zagreba i šire. Tijekom srijede nastaju prve nestabilnosti na području sjeverne Italije, ona je također pod toplinskim valom, spušta se hladan alpski zrak koji uzrokuje nastanak prvih konektivnih ćelija, to su oblaci visine desetak kilometara različitih horizontalnih dimenzija. Taj sustav propagira Sloveniju i tamo se dodatno pojačava, gdje sad nemamo jednu, dvije ćelije koje su izolirane nego se formirao takozvani mezoskalni konektivni sustav – gdje više oluja propagira”, kaže Güttler.
Objasnio je zbog čega oluja koja je počela u Italiji nije izgubila snagu do Hrvatske.
“Ono što je specifično za ovu situaciju, imamo jedan dugotrajni toplinski val gdje je i tlo i atmosfera bogata energijom i nekakav vrtlog koji bi nastao zbog prirodnih razloga sad ima dodatan izvor i vlage i topline, koja je izvor za njegove procese i vertikalne i horizontalne. Jučer smo imali velike količine vjetra na području Zagreba, a nismo imali toliko tuče, koja se pojavila u dijelu karlovačke županije. Inače ti sustavi imaju četiri karakteristike: velike količine oborina, velike brzine vjetra, električnog pražnjenje atmosfere – grmljavina i tuče kao jednog od fenomena”, dodao je.
Možemo li očekivati nešto slično?
“Vrlo je mala vjerojatnost nestabilnosti ovakvih dimenzija nestabilnosti. neovisno o tome već za sutra veći dio Hrvatske pogotovo kontinentalni je pod narančastim upozorenjem, postoji vjerojatnost izraženog grmljavinskog nevremena. Lokalno to mogu biti sustavi kao prije tjedan dana koji su uskoj pruzi imali velike količine tuče”, rekao je Guttler.
Iako se trend toplinskih valova bilježi i prati već godinama, za grmljavinska nevremena nema toliko informacija.
“U dijelu grmljavinskih nevremena nemamo tako jasne trendove kao dosad, međutim svaki vrtlog koji bude u takvim uvjetima nastao imati će topliju atmosferu i toplije tlo iz kojeg može crpiti energiju i toplije more iz kojeg može crpiti vodenu paru”, poručuje.
Güttler tvrdi da je moguća i pojava tornada u Hrvatskoj, ali ne velika.
“Tornada se prvenstveno danas u svijetu pojavljuju u SAD-u, u Europi puno rjeđe, ali evo imali smo prije dvije godine u Češkoj takav incident. U Hrvatskoj postoji zabilježena pojava tornada. Čak je i naš veliki znanstvenik Andrija Mohorovčić istraživao takve događaje krajem 19. stoljeća. Mogući su, ali puno rjeđe nego u SAD-u i puno rjeđe nego u središtu Europe”, tvrdi.
Kada je upaljen crveni alarm Güttler savjetuje da građani prate prognozu DHMZ-a i do nekoliko puta na dan, pogotovo tijekom ljetne sezone kada su pojave nestabilnosti puno češće. Osim toga, upozorava da je važno da ljudi tada obustave aktivnosti koje rade na otvorenom i da budu u čvrstim objektima.
Komentirao je i sustav za slanje SMS poruka u ovakvim situacijama.
“Imali smo testiranje tog sustava i kad je bio testiran nisu svi građani u istoj sekundi dobili poruke. Bilo je potrebno oko sat vremena da svi dobiju poruku. Hrvatska je dobila, za sad, radnu verziju tog sustava. Mislim da je taj sustav velika vrijednost i da će doživjeti dodatno pojačanje u sljedećim mjesecima”, smatra.
Güttler se ne slaže da je ovo najhladnije ljeto ostatka naših života, kao što je komentirao znanstvenik NASA-e.
“Nije točno, mi ćemo i dalje imati trend zagrijavanja, međutim to neće biti linija di je svaka godina obavezno toplija od prethodne. Ono što je zanimljivo je da smo prošle godine imali isto izrazito toplo ljeto sa vrlo sušnim prilikama, a ove godine je isto veoma toplo ljeto ali sa previše kišnih situacijama”, dodao je, piše N1.
Trut objasnio zašto je tolika šteta od nevremena u Zagrebu: Stabla su stara i loše održavana
