To nije konvencionalna fizička rupa, već područje oceana gdje je gravitacija niža od prosjeka.
Znanstvenici već desetljećima znaju za postojanje ‘gravitacijske rupe‘ u Indijskom oceanu, ali su dugo bili zbunjeni zašto ona postoji, piše Daily Mail.
Službeno poznat kao ‘geoidska udubina Indijskog oceana‘, to nije konvencionalna fizička rupa, već područje oceana gdje je gravitacija niža od prosjeka.
Ovaj pad gravitacije znači da je razina vode oko 100 metara niža od okolnog područja – poput utora u ‘kvrgavom krumpiru‘.
Tim istraživača iz Indije tvrdi da su gravitacijsku rupu formirali pramenovi magme niske gustoće koji su se uzdigli iz Zemljinog plašta.
Ovi pramenovi su nastali su od ostataka potonule tektonske ploče zvane Tetis, nestale kada je Indija postala dio Azije prije 50 milijuna godina.
Did you know tht geophysically India is special? Indian penisula is exactly where the lowest point in Earth's geoid map occurs-also called the Indian Ocean Geoid low. My colleague frm IISc, Prof. Attreyee Ghosh recently told me abut it. Read her interviewhttps://t.co/pmNqpoXUpt pic.twitter.com/Nza2ZLIQ2L
— Aloke Kumar (@aalokelab) April 20, 2020
Ovi pramenovi – uzdizanja abnormalno vrućih stijena unutar Zemljinog plašta – su po svoj prilici uzrokovani gravitacijskim anomalijama oko Zemlje.
Novu studiju su pomoću računalnih simulacija provela dva geofizičara s Indijskog instituta za znanost u gradu Bengaluru.
– Koristeći ove simulacije mogli smo vidjeti da ova geoidska udubina u početku nije postojala, a zatim se oblikovala prije otprilike 20 milijuna godina‘, rekao je autor studije Attreyee Ghosh za MailOnline.
– Takva nam istraživanja mogu biti od pomoći kad se u budućnosti budemo bavili Zemljinim još uvijek neriješenim značajkama.
Zemlja se često prikazuje kao savršeno okrugla kugla na ilustracijama i fizičkim globusima, ali stručnjaci misle da je po svom obliku više poput ‘kvrgavog krumpira‘.
Neravna površina našeg planeta posljedica je područja neujednačene gravitacije koje proizlazi iz nejednake raspodjele materije u njegovoj unutrašnjosti.
Površinskim deformacijama pridodaje se kretanje tektonskih ploča koje su stvorile planine i doline na površini Zemlje.
Budući da oceani pokrivaju oko 70 posto površine planeta, te deformacije utječu i na oblik oceana.
Ovo najbolje pokazuje geoid Indijskog oceana, koji se nalazi oko 1100 km južno od Indijskog poluotoka.
Otkrio ga je 1948. nizozemski geofizičar Felix Andries Vening Meinesz tijekom istraživanja gravitacije na brodu, kada je otkrio da je razina mora na tom području znatno niža od globalnog prosjeka, što ukazuje na gravitacijsku anomaliju.
Iako smo poslali misije da istraže vanjske dijelove našeg Sunčevog sustava, najdublje bušotine na Zemlji sežu do samo nekoliko kilometara, pa je potraga za odgovorima unutar našeg planeta donekle izazov.
Kako bi to riješili, stručnjaci su koristili računalni softver za praćenje kako su se Zemljine tektonske ploče kretale oko rupe u posljednjih 140 milijuna godina.
Snažne interakcije između tektonskih ploča mogle bi sadržavati dokaze o tome zašto ova gravitacijska anomalija postoji danas, zaključili su.
Dobro je poznato da se Zemljina litosfera – njezina stjenovita, najudaljenija ljuska – sastoji od oko 15 tektonskih ploča koje se neprestano pomiču i prolaze jedna pored druge.
Prije otprilike 50 milijuna godina, relativno mala Indijska ploča počela se sudarati s puno većom Euroazijskom pločom, formirajući Himalaje.
Prije toga, Indijska ploča bila je dio drevnog južnog ‘superkontinenta‘ koji se danas naziva Gondvana, ali se počela pomicati prema sjeveru.
Kada se Indijska ploča sudarila s Euroazijskom pločom, druga ploča između njih – Tetis – bila je potopljena i uvučena u plašt.
Tetis je bio lokacija golemog oceana, dom raznolikog ekosustava morskog života, uključujući ribe, morske pse, kitove i dupine.
Prema istraživačima, ploča Tetis potonula je u donji Zemljin plašt i uzburkala magmu, stvarajući pramenove.
‘Ovi pramenovi, zajedno sa strukturom plašta u blizini dna geoida, odgovorni su za formiranje ove negativne anomalije geoida‘, kažu u svom radu.
Tim kaže da je pitanje kako je nastala geoidska nizina u Indijskom oceanu ‘kontroverzno‘, ali pokazuje da su pramenovi bili ‘sastavni dio‘ njenog nastanka.
Njihova studija objavljena je u časopisu Geophysical Research Letters, piše Jutarnji.hr.
