Godinama već žaloste rezultati mature iz hrvatskog jezika. Prosječna ocjena na ispitima mature je dobar, s time da je nekih godina bila i dovoljan. Bolja situacija nije ni na nedavno provedenim nacionalnim ispitima kod osmaša.
Čak 37 posto osmaša dobilo je trojku, a samo 6 posto peticu. Na ovogodišnjoj državnoj maturi jedinstveni ispit iz hrvatskog palo je 13 posto učenika, a 7 posto njih dobilo je 0 bodova na eseju.
Privremeni rezultati mature iz hrvatskog jezika:
37% osmaša hrvatski jezik (dobar)
6% osmaša hrvatski jezik (odličan)
13% maturanata hrvatski jezik (pad)
7% maturanata hrvatski jezik – esej (0 bodova)
Nizak prag prolaznosti
U mnogim državama broj sati materinskog jezika je od 6 do 14 sati tjedno. Kod nas je to, računajući osnovnu i srednju školu, od 3 do 5 sati, piše vijesti.hrt.hr.
– Mislim da je hrvatski jezik dugoročno problem svima i kao jezik i kao nastavni školski predmet i marginaliziran je godinama i matura je pokazala tu marginalizaciju. Događa se da je jedino mjerilo učenika državna matura, smatra Vesna Muhoberec, profesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj V. gimnaziji.
I dodaje, da ne govorimo koliki je niski prag prolaznosti. Pa i s tim, podaci su porazni. Prošle godine prosječna ocjena bila je trojka, prije dvije godine dvojka i trojka, a prije osam godina kada nije bilo ni pandemije, ni potresa, ni štrajkova – također trojka.
– Samim tim što je hrvatski materinski jezik stavlja se u poziciju da mu se pristupa da je to lako, da se usvaja s „majčinim mlijekom” da nije potrebno posebno učiti, pojašnjava Nives Triva, profesorica komparativne književnosti u šibenskoj gimnaziji.
Dobrim usvajanjem jezika lakše se izražavamo.
– Dobro baratanje svojim jezikom i poznavanje književnosti širi vidike i osposobljava učenike da lakše izražavaju svoje misli i osjećaje, kaže Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske.
Potrebna veća pozornost predmetu
Satnica hrvatskog jezika povećat će se projektom cjelodnevne škole, ali predstavlja li to dovoljno rješenje?
– Samo povećanje u cjelodnevnoj školi je dobrodošlo, međutim ako ne nastavimo dalje u srednjoj i na fakultetu nećemo postići neke baš dobre rezultate, rekao je Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Potreba za većom pozornosti za taj predmet, upozorava dr. Jozić, vidi se i po tome što traže mnogi koji se služe pravopisom.
– Prema onom što smo vidjeli da su to obična pitanja za koja bismo rekli da se podrazumijeva da svi znaju, kao što su ne smijem, ne znam, ne bih, obično pišu sastavljeno, a ne rastavljeno i vidimo da mnoga pravopisna pitanja mnogima nisu jasna, objašnjava Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Učitelji i profesori trude se u sklopu svoje satnice obraditi i književnost i jezik i gramatiku, ali sve je to, kažu, premalo.
Struka planira reakcije
Predsjednica Saborskog odbora za obrazovanje Vesna Bedeković kaže kako prate situaciju.
– Zakazat ćemo teme dnevnog reda vezanih za uspjeh na državnoj maturi i uspjeh iz hrvatskog jezika i po potrebi zakazati ćemo i tematske sjednice, rekla je Bedeković.
I u Matici imaju plan na jesen seriju okruglih stolova.
– Da pokušamo progovoriti o tome koliko je važno da učenici uče materinski jezik više, rekao je Gavran.
Kao što kažu sugovornici, ovo nije problem od jučer. Ako se svemu rečenom dodaju utjecaj jezika društvenih mreža i bolji rezultati učenika u engleskom jeziku, netko će reći: koliko se brine o hrvatskom jeziku, dobra je i trojka, piše vijesti.hrt.hr.
