Hoće li obala i plaže uvijek i svugdje biti dostupne svim građanima?

Foto: HTV / HRT

Hrvatska obalna crta je, kada se uračuna obala kopna i svi otoci, duga čak 5835 kilometara. Kako će novi Zakon o pomorskom dobru odrediti upravljanje tim našim nacionalnim blagom? Pogoduje li on krupnom kapitalu? Hoće li obala i plaže uvijek i svugdje biti dostupne svim građanima?

Josip Borić, potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, u emisiji “Otvoreno” rekao je kako novi Zakon o pomorskom dobru donosi određena poboljšanja na temelju dosadašnjih iskustva. Trebao bi nadograditi postojeći zakon, posebno u dijelu određivanja koncesija, u dijelu ovlasti i ponašanja lučkih uprava, u dijelu dodijeljivanja dozvola, kao i u dijelu ovlasti koje imaju jedinice lokalne samouprave u obalno-otočnim županijama, piše vijesti.hrt.hr.

– Oni po novom Zakonu imaju pravo nadzora, pravo donošenja odluka, mogu sudjelovati na način da su oni ti koji predlažu plan upravljanja pomorskim dobrom koje donosi predstavničko tijelo, općinsko ili gradsko vijeće, nakon što pridobije sve suglasnosti koje su za to potrebne. Dozvole koje daju, daju na 5 godina umjesto dosadašnjih koncesijskih odobrenja koja su bila na godinu dana, pojasnio je Borić.

Borić je rekao da će po novom Zakonu ljudima svugdje i uvijek biti omogućeno da dođu na pomorsko dobro.

– Po postojećem Zakonu bilo je prostora koji su bili ograđeni. Oni neće morati skidati ogradu jer su koncesiju dobili po starom zakonu, ali nakon isteka koncesija neće više moći ograditi neke prostore ako se ne radi o plažama posebne namjene, npr. plaže za u svrhu zdravstvene djelatnosti, rehabilitacije i liječenja, te plaže za naturiste, rekao je Borić.

Pomorsko dobro je procijenjeno na 6 metara, ali Borić je rekao kako ono može zadirati puno više u kopno, čak do 100 metara u nekim segmentima.

– Što se tiče prolaza kroz kampove, kampovi jesu ograđeni u dijelu koji nije pomorsko dobro kao prostor u koji morate kontrolirati ulaz u prostor kampa. Prolaz kroz kamp mislim da treba biti omogućen svakome tko to želi, rekao je Borić. Međutim, ako je prolaz onemogućen, to novi Zakon neće riješiti. Borić je pojasnio da su to pravila ponašanja unutar nekog gospodarskog subjekta.

Marija Selak Raspudić, Klub zastupnika Mosta, u saborskoj raspravi rekla je kako Vlada za “par srebrnjaka rasprodaje naše najveće blago”.

– Ovo je doista vrijedno svake borbe. To malo ponosa što nam je ostalo, ne smijemo dozvoliti HDZ-u da nam kroz ovaj Zakon oduzme, poručila je.

Istaknula je kako u ovom Zakonu nisu problematične plaže, već da treba sagledati širi kontekst, među ostalim i prethodno doneseni Zakon o prostornom uređenju.

– Plenković je nedvosmisleno rekao da je ovaj Zakon preduvjet da bismo dobili novu tranšu od EU-a. Sad se postavlja pitanje zašto? Ono što je istrgovano, što se dogodilo i sa Zakonom o prostorom uređenju koji je omogućio da vjetroelektrane i različita druga energetska postrojenja niču mimo prostornog plana jer nema državnog prostornog plana, nego se stvorila protustručna iznimka u zakonu koja se zove pojedinačni plan. Što u prijevodu znači da vlada može odlučiti kome će i kako dodijeljivati prostor da tamo gradi energetska postrojenja koja su izrazito isplativa, rekla je Selak Raspudić.

– Omogućit će se da se na našem pomorskom dobru ograniči uporaba tog dobra kada tamo niknu postrojenja koja se planiraju, a postoji i velika opasnost ekološke ugroze zbog toga što nisu izrađene dovoljne studije. Kad gledate taj skup zakona vidite da je bitna namjera sasvim drugačija, a to je da Hrvatska postane neki oblik proizvodnje ili skladišta za energiju za bogate zemlje zapadne Europe kojima ne pada na pamet da tako postupaju sa svojim najvažnijim resursima, rekla je Selak Raspudić.

Borić ju je demantirao rekavši da je stjecanje prava vlasništva na pomorskom dobru termin koji je osmislio Most.

– Vlasništva nema, to je javno dobro u općoj uporabi. Ne može ga steći ni Republika Hrvatska. Odredba stoji već 20 godina, ne znam zašto su se danas sjetili da postoji založno pravo na koncesiju, kao što postoji i na mnogim drugim koncesijama, rekao je Borić.

Ivana Kekin, saborska zastupnica stranke Možemo!, rekla je kako je u prvo čitanje pušten skandalozan prijedlog izmjena Zakona, koji je na noge digao cijelu javnost. Taj Zakon, rekla je, u sebi ugrađuje mogućnost da se plaže ograde, da se naplate ulaznice, da se ograniči upotreba pomorskog dobra, da se može graditi na pomorskom dobru pod nedefiniranim kriterijima.

Naglasila je kako je znakovit i tajming u kojem Zakon o pomorskom dobru dolazi u drugo čitanje.

– U zadnjem tjednu prije ljetne pauze, na dva dana javnosti na uvid dolazi drugo čitanje, i u njemu vidimo da su oni odreagirali na organizirani otpor koji im se dogodio i da se odredbe kojima su nam valjda već ovo ljeto htjeli naplatiti ulaz na plažu – povukli. I to je dobra poruka za građane, natjerali su HDZ da odstupi, rekla je.

Kekin ističe kako je ovaj Zakon izrazito loš.

– Mimo tog založnog prava imate još niz odredbi i mogućnosti koje ostavljaju dojam da su pisane a la carte, tu se sad priča da ne pogoduju krupnom kapitalu, a upravo najskuplje hotele izuzimaju od obveze natječaja za koncesiju već im dodjeljuju koncesije na zahtjev, omogućuje se izvlaštenje privatnog vlasništva kod ljudi…HDZ već 30 godina svako javno dobro pa i pomorsko dobro tretira kao svoj feud iz kojeg namiruje stranačke poslušnike i krupni kapital, poručila je.

– Po sili ćete u petak izglasati taj Zakon, ali idući put kad ćemo glasati o pomorskom dobru – to će biti na izborima, a to nije daleko, poručila je Kekin.

Borić je reagirao na Kekin i poručio kako ne govori istinu, piše vijesti.hrt.hr.

– Čudi se nekom izvlaštenju i govori krivo da se to radi u korist privatne osobe, što je nemoguće po zakonu. Ako ima sporova, završit će na sudu. Ne govori istinu da je prvo čitanje pretpostavljalo naplatu ulaznica, znači izmišljamo određene situacije, pokušavamo politički poentirati. To je u redu, ali lagati građane da bi ispalo da je Možemo nečemu dobrinijelo, nije fer.

– Po novom Zakonu unutar određene pozicije, kad govorimo o javnim plažama unutar naselja, tih 4o posto kopna i 20 posto mora je moguće koristiti. 60 posto mora biti dostupno građanima za njihove aktivnosti i tu će se jasno postaviti svaki načelnik i gradonačelnik jer po prvi put dobiva ovlast da to može kontrolirati, rekao je Borić.

Share This Article