Prošle godine u Hrvatskoj je prijavljeno ukupno 4.485 prijava sumnji na nuspojave lijekova, dvostruko manje nego u 2021. godini, kada je HALMED zaprimio čak 9.966 takvih prijava.
Do pada prijava došlo je zbog jenjavanja pandemije, tada je ukupni broj prijava sumnji na nuspojave značajno porastao kao rezultat brojnih prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti covid-19. Kako su se nuspojave na cjepiva lani bitno manje prijavljivale, smanjio se i ukupni broj prijava nuspojava na lijekove.
Najviše se prijavljenih nuspojava, više od 1.700, odnosilo na citostatike, a oko 1.400 na lijekove za živčani sustav. Na trećem mjestu po učestalosti nuspojava bili su antibiotici, s nešto više od 1.000 prijavljenih nuspojava, prenosi Novi list.
Najčešće se prijavljuju pospanost, vrućica, temperatura, mučnina…
Među svim nuspojavama na lijekove, najčešće se prijavljivala pretjerana pospanost, vrućica i povišena tjelesna temperatura, mučnina, glavobolja, proljev, slabost, umor, crvenilo, povraćanje i osip.
Radi se o nuspojavama karakterističnima za klasične sintetske lijekove. Navedene nuspojave obično su blagog karaktera i prolaze kroz nekoliko dana, bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje, analgeticima i antipireticima.
Sumnje na ozbiljne nuspojave
Među 2.616 prijava sumnje na ozbiljne nuspojave lijeka, 1.896 odnosilo se na medicinski značajno ozbiljno stanje, 384 tražilo je hospitalizaciju, 117 bilo je ugrožavajuće za život, a u 178 slučajeva radilo se o smrti kod koje se sumnjalo na povezanost s nuspojavom lijeka.
U najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku osnovnu bolest, primjerice zloćudnu ili nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa, što otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave.
Od svih prijavljenih nuspojava, 82 posto pripisano je pretjeranom farmakološkom učinku lijeka, a 15,8 posto pripisano je imunoalergijskoj reakciji.
Najveći udio prijava stigao je od liječnika, oko 64 posto, dok su pacijenti poslali oko 17 posto prijava, a ljekarnici 12 posto. Nuspojave lijekova češće su se prijavljivale za osobe ženskog spola (60 posto svih prijava) te za djecu, dok je udio nuspojava u radnoaktivnoj dobi pao u odnosu na 2021.
Svaka druga prijavljena nuspojava ulazila je u skupinu ozbiljnih nuspojava (njih 49 posto). Udio takvih prijava povećao se u odnosu na 2021. kad se tek 32 posto prijava odnosilo na ozbiljne nuspojave.
I ove nuspojave mogu biti teške
Iz HALMED-a poručuju kako i nuspojave koje se ne svrstavaju u kategoriju ozbiljnih nuspojava mogu biti teške, a u pojedinim slučajevima i negativno utjecati na obavljanje svakodnevnih aktivnosti te smanjiti kvalitetu života pacijenta.
I njihovim se prijavljivanjem stoga pridonosi boljem razumijevanju utjecaja nuspojava na kvalitetu života, kao i unaprjeđenju sigurnosti primjene lijekova.
HALMED je u 2022. godini od Instituta za medicinska istraživanja (IMI) zaprimio 1.318 prijava otrovanja lijekovima, a otprilike polovina tog broja, koja je sadržavala podatak o nuspojavi lijeka, uvrštena je u izvješće HALMED-a o nuspojavama u 2022, piše N1.