Dok se zahuktava njezin tehnološki rat protiv SAD-a i Europe, Kina ograničava izvoz dviju sirovina ključnih za proizvodnju elektronike – galija i germanija – bez kojih su nezamislivi mobiteli, solarni paneli, pa i električni automobili. A većina tih sirovina dolazi upravo iz Kine. Taj su potez Kinezi povukli nakon što je Nizozemska prošlog tjedna najavila nova ograničenja u izvozu naprednih strojeva s mikročipovima u Kinu
Od 1. kolovoza slijedi ograničenje za osam proizvoda s galijem i šest proizvoda s germanijem, a izvoznici će transakcije morati prijaviti lokalnim vlastima. ‘Kako bi se zaštitila nacionalna sigurnost i naši interesi, uz odobrenje Državnog vijeća, odlučeno je da se provedu kontrole izvoza artikala povezanih s galijem i germanijem’, izvijestili su kinesko Ministarstvo trgovine (MOFCOM) i Opća uprava carina (GAC).
Kina i SAD nalaze se u tehnološkom trgovinskom ratu koji eskalira od 2019. godine. SAD je koristio trgovinske crne liste i opsežna izvozna ograničenja kako bi odsjekao Kini pristup ključnim tehnološkim komponentama. A sada su ovi kritični dijelovi tehnologije postali žarišna točka u borbi dviju supersila, piše Tportal.
Oba se – i galij i germanij – smatraju ‘kritičnima’ i ‘strateškima’ prema standardima Europske unije u proizvodnji poluvodiča, 5G baznih stanica i solarnih panela. Cijena tih rijetkih metala kreće se oko 1500 dolara po kilogramu jer se ne nalaze u prirodi.
Obično nastaju kao nusproizvod u rafinerijama drugih metala. Germanij, srebrnobijele boje, nastaje kao nusprodukt proizvodnje cinka. Galij, sličan mekani i srebrnasti metal, nusproizvod je pak prerade ruda boksita i cinka.
Germanij ima nekoliko namjena, uključujući solarne proizvode i optička vlakna, te je važan u proizvodnji fotodioda, visokofrekventnih tranzistora, detektora zračenja i u gama-spektrometriji. Proziran je za infracrveno zračenje i može se koristiti u vojnim aplikacijama, kao što su naočale za noćno gledanje. Solarni paneli koji sadrže germanij imaju primjenu i u svemiru.
Galij se koristi za proizvodnju kemijskog spoja galijevog arsenida, a on se upotrebljava za radiofrekventne čipove za mobilne telefone i satelitsku komunikaciju. Taj je spoj također ključan materijal u poluvodičima, što ga čini bitnim za izradu elemenata u elektronici.
Kina proizvodi 60 posto svjetskog germanija i 80 posto galija. Galijev arsenid je složen za proizvodnju, a samo nekoliko tvrtki u svijetu bavi se time. Jedna se nalazi u Europi dok su ostale u Japanu i Kini.
Ojačale su zbog tog poteza Pekinga dionice nekih njihovih metalnih kompanija, a ulagači se klade da bi im više cijene galija i germanija, na koje ciljaju ograničenja izvoza, mogle povećati prihode.
Global Times povukao je izravnu vezu između nove mjere i nizozemske odluke o strojevima s mikročipovima. ‘Iako u obavijesti koju su u ponedjeljak izdali MOFCOM i GAC nisu išli u pojedinosti o tome što je potaknulo ovaj potez, on dolazi u trenutku u kojem SAD i neki od njegovih saveznika nemilosrdno pojačavaju represije na kineski tehnološki razvoj na raznim poljima, uključujući poluvodiče’, rečeno je.
Potez Pekinga uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su se čelnici EU-a dogovorili o novoj strategiji smanjenja rizika u svjetlu ekonomske ovisnosti o Kini, s ključnim sirovinama visoko na listi prioriteta. Povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton, koji je bio u Tokiju u utorak, najavio je da će EU i Japan uspostaviti mehanizam ‘ranog upozorenja’ kako bi spriječili ‘prekide’ u proizvodnji čipova, ‘osobito u kritičnim komponentama sirovina’.
SAD razmatra nova ograničenja isporuke mikročipova visoke tehnologije u Kinu nakon niza ograničenja u proteklih nekoliko godina. Također se očekuje da će SAD i Nizozemska još više ograničiti prodaju opreme za proizvodnju čipova Kini, što je dio napora da se spriječi korištenje njihove tehnologije za kinesku vojsku.
‘Odluka Kine o izvozu galija i germanija jasno pokazuje da će Komunistička partija prije ili kasnije navući svoje ekonomske boksačke rukavice’, ustvrdila je Nicola Beer, potpredsjednica Europskog parlamenta i zastupnica zadužena za portfelj Zakona o kritičnim sirovinama. ‘Očito je potreban novi pristup upravljanju ekonomskim i političkim rizicima vis-à-vis Kine’, rekla je Beer.
Ako Kina nastavi s ograničavanjem izvoza takvih minerala, zapadne će zemlje biti prisiljene ubrzati diversifikaciju izvora opskrbe, rekao je Martijn Rasser, direktor konzultantske tvrtke Datenna.
‘U konačnici, silicij je daleko dominantan materijal za poluvodiče. Da, galij i germanij mogu biti važni za određene vrste čipova. Ali ako Peking ozbiljno ograniči ove kritične minerale, samo bi ubrzao diversifikaciju globalnog opskrbnog lanca’, smatra.
Simone Tagliapietra, istraživač specijaliziran za industrijsku dekarbonizaciju u think tanku Bruegel, djelomično se slaže s tim stajalištem. ‘Kineski potez vjerojatno će ojačati europsku potragu za smanjenjem rizika u području čiste tehnologije i kritičnih minerala jer je to dosad bio samo teoretski rizik’, ustvrdio je. Međutim manje je optimističan u pogledu sposobnosti EU-a da se kratkoročno diversificira. ‘Smanjenje izloženosti Kini u ovom prostoru vjerojatno će potrajati najmanje desetljeće’, rekao je Tagliapietra.
Iz Europske komisije rekli su da rade na ‘detaljnoj analizi’ kako bi se procijenio učinak toga, prema glasnogovornici Sonji Gospodinovoj. U ponedjeljak su proizvođači čipova diljem Europe još procjenjivali utjecaj novih kineskih mjera na njihove proizvodne kapacitete. Njemački proizvođač čipova Infineon rekao je da tvrtka slijedi ‘strategiju više izvora’ za svoje sirovine, s dobavljačima u različitim regijama svijeta.
‘Trenutno ne vidimo nikakav veći utjecaj na zalihe materijala koji bi poremetio naše proizvodne mogućnosti’, izjavila je glasnogovornica Infineona Diana Kaaserer, piše Tportal.
