Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske mr. sc. Radovan Dobronić više puta naglašavao je da zbog načela vladavine prava izvršna i zakonodavna vlast moraju stvoriti takve radne i životne uvjete za sve zaposlene u sudovima koji će biti sukladni pravnom statusu sudbene vlasti, a koji im pripadaju s obzirom na ustavni položaj.
Predsjednik je isticao i da se čitav problem ne može svesti na razinu pukog sindikalnog pregovaranja jer postojeći štrajk sudskih službenika ugrožava položaj Republike Hrvatske kao pravne države.
Posebno je istaknuto potreba rješavanja plaća sudskih službenika, pa i na način da se oni izdvoje u posebnu kategoriju kako bi se spriječila pojava da sudski službenici ili odlaze sa sudova ili ne postoji interes za ovu službu.
Kao najviši organ sudske uprave od predsjednika nižih sudova zatražen je podatak o broju službenika i namještenika kojima je od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023. prestao službenički odnos kao i broj nepopunjenih radnih mjesta.
Iz dobivenih podataka, od svih sudova u RH osim jednog općinskog suda, potvrdile su se sumnje da sudski službenici napuštaju službu, pa je tako u navedenom periodu 870 službenika napustilo sudove. U isto vrijeme broj nepopunjenih radnih mjesta iznosi 1166.
Ovaj podatak daje se u svrhu osvješćivanja ozbiljnosti problema i teškog stanja na sudovima koji može dovesti do sloma sustava, a time i prestanka Republike Hrvatske kao pravne države. Dakle, pitanje plaća sudskih službenika nije običan sindikalni spor već pitanje očuvanja sudbene vlasti i njene funkcionalnosti, piše glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić.
