Hrvatski sabor jednoglasno je u srijedu izglasao Deklaraciju o priznavanju Holodomora (Gladomora) 1932. – 1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom.
Prijedlog Deklaracije ušao je u proceduru 7. lipnja 2023. godine, o njemu se raspravljalo 19. lipnja.
Prijedlog su predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću podnijeli Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik Hrvoje Zekanović, piše Jutarnji list.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij na svom je profilu na društvenoj mreži Twitter također objavio da je Hrvatski sabor izglasao Deklaraciju o priznavanju Gladomora.
– Zahvalan sam Republici Hrvatskoj na ovom povijesnom glasanju. Svijet nikada neće tolerirati zločine Kremlja, bilo da se radi o sadašnjima ili prošlima – konstatirao je Zelenskij.
Kada je sredinom lipnja održan okrugli stol na temu “Holodomor – genocid nad ukrajinskim narodom”, tajnik veleposlanstva Ukrajine u Hrvatskoj Ruslan Jegorov rekao je da važno da se on prizna.
– Trebamo pamtiti i to ne samo zapaljenim svijećama jednom u godini već i dijelima, sa solidarnim glasom svijeta kako se ne bi ponovila takva katastrofa, priznanjem holodomora kao genocida bez straha, ali s osjećanjem moralne dužnosti – rekao je Jegorov.
Predsjednik Hrvatsko-ukrajinskog društva i bivši veleposlanik Hrvatske u Ukrajini Đuro Vidmarović rekao je na okruglom stolu da je ukrajinski narod 1932. i 1933. godine zadesila najveća katastrofa u njegovoj povijesti.
– Sovjetski komunistički režim glađu istrijebio oko sedam milijuna, moguće i više, Ukrajinaca nanijevši time demografski gubitak od kojega se Ukrajina nije nikada oporavila – rekao je Vidmarović.
Europski je parlament 15. prosinca 2022. usvojio rezoluciju kojom se Holodomor priznaje kao genocid.
Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin pokrenuo je u studenom 1932. politiku prisilne kolektivizacije. Seljacima je ljetina bila oduzimana kako bi ih se prisililo da se odreknu zemlje i uđu u kolhoze, a najviše je stradala žitom najbogatija Ukrajina, u kojoj se nastojala otupiti svaka težnja za neovisnošću od Sovjetskog Saveza, piše Jutarnji list.
