Hrvatski se poslodavci sve više oslanjaju na rad umirovljenika, a umirovljenike sve veći troškovi života tjeraju na rad, pa je tako u svibnju polovinu radnog vremena radio 28.881 umirovljenik, što je 4.733, odnosno 21 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Podaci su to stanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji među ostalim otkrivaju i to da do polovine radnog vremena u Hrvatskoj radi više umirovljenika nego što osiguranika, odnosno radnika imaju tri hrvatske županije, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska.
Broj umirovljenika koji povećavaju kućni budžet radom do polovine radnog vremena veći je iz godine u godinu jer Vlada stalno širi krug onih koji mogu raditi bez gubitka mirovine.
U mirovini najviše rade oni koji su najdulje radili i dok su bili aktivni radnici
Tako su uz korisnike starosnih mirovina to pravo 2019. godine dobili i oni koji su otišli u prijevremenu starosnu mirovinu, 2021. godine građani koji primaju obiteljsku mirovinu, a od početka prošle godine i vojnici i policajci te branitelji.
Podaci HZMO-a kažu da u mirovini najviše rade oni koji su najdulje radili i dok su bili aktivni radnici.
Tako je 60 posto umirovljenika u starosnoj mirovini, 22 posto su korisnici prijevremene mirovine, oko četiri posto je korisnika obiteljske mirovine, koje su u prosjeku najniže, što znači da isključivi motiv za rad nije samo siromaštvo u mirovini.
Uz to među umirovljenicima koji i dalje rade je i 8,21 posto djelatnih vojnih osoba, a najmanje je onih koji su otišli u braniteljsku mirovinu, 5,19 posto.
Najviše umirovljenika angažirali su trgovci, njih 4.495, što je gotovo 17 posto svih umirovljenika koji rade.
No, poslodavci u trgovini ipak poručuju da u toj djelatnosti slijede velika otpuštanja nakon zabrane rada nedjeljom, odnosno mogućnosti da rade samo 16 nedjelja u mjesecu. Nakon trgovine slijede prerađivačka industrija i djelatnost smještaja i pripreme i usluživanja hrane s po više od tri tisuće umirovljenika, piše Novi list.
Direktorske pozicije
Zanimljivo je i da se stabilizirao na više od tri tisuće umirovljenika i broj onih koje rade kao čelnici i članovi zakonodavnih tijela, dužnosnici državnih tijela i direktori. Iako detaljnije strukture nema, u velikom broju slučajeva riječ je o ljudima koji su se u privatnim ili čak svojim tvrtkama umirovili s direktorskih pozicija i gotovo isti dan se vratili na isti posao. Osim što od države dobivaju mirovinu, dobivaju i plaću, kombinirana primanja su im vjerojatno ista, ali tvrtku puno manje koštaju.
Najviše umirovljenika, naravno, radi u Zagrebu, njih 7.788, što je gotovo 29 posto svih umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena.
U Primorsko-goranskoj županiji krajem svibnja do polovine radnog vremena radilo je 2.678 umirovljenika i, osim Zagreba, samo je Splitsko-dalmatinska županija imala veći broj zaposlenih umirovljenika.
Na Jadranu radi gotovo 40 posto “penzića”
U jadranskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća sedam županija s izlazom na more, radi gotovo deset i pol tisuća umirovljenika, to je gotovo 40 posto svih umirovljenika koji rade. Istovremeno, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija imaju i najveće stope registrirane nezaposlenosti, odmah iza slavonskih županija, piše N1.
