Nastavno na ponovno iznesene tvrdnje predsjednika Vrhovnog suda da izvršna vlast namjerno opstruira i zanemaruje sudbenu vlasti odnosno pravosuđe, Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe da su navedene tvrdnje pristrane i ne odražavaju stvarnu sliku, piše ministarstvo u priopćenju.
Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao tijelo izvršne vlasti, radi na promjenama u pravosuđu u tri smjera; predlaganjem zakonskih izmjena, organizacijskim promjenama i razvojnim projektima.
Takve promjene donose se u skladu s Programom Vlade koji je prihvaćen u Hrvatskom saboru na temelju iskazane volje hrvatskih građana, a načelo diobe vlasti, podsjećamo, podrazumijeva oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti.
Ne jasne su konstatacije da sudovima nedostaju osnovni uvjeti za rad, kada je od 2015. do 2021. godine u modernizaciju pravosudne infrastrukture uloženo 61.606.122,46 €, dok su u investicijskom ciklusu od 2022. do 2025. godine planirana ulaganja u vrijednosti od 333.276.692,38 €. Samo u informatizaciju pravosuđa uloženo je gotovo 300 milijuna eura.
Činjenica da u pravosudnim tijelima rade državni službenici i namještenici nije samovolja Ministarstva pravosuđa i uprave već je isto utvrđeno zakonom i na snazi je već tri desetljeća.
Svjesno brojnih nesrazmjera u sustavu plaća, Ministarstvo radi na reformi sustava plaća, koja uključuje i službenike i namještenike u pravosudnim tijelima. Bez službenika i namještenika niti jedna grana vlasti ne može građanima osigurati ostvarivanje prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske.
Upitno je kako bi izdvajanje službenika i namještenika na sudovima odnosno u pravosudnim tijelima iz državne uprave, osim administrativnog izdvajanja, dovelo do suštinske promjene u njihovom statusu.
Službenici i namještenici u pravosudnim tijelima nisu bili zanemarivani promjenama u sustavu plaća budući da su koeficijenti od 2019. godine do danas mijenjani četiri puta za različite kategorije zaposlenih u pravosuđu.
Od 49.132 službenika i namještenika u državnoj službi koji će u srpnju dobiti povećanja plaća 7.272 službenika zaposleno je u pravosudnim tijelima.
Prihvaćanjem zahtjeva za povećanjem od 400 eura Ministarstvo pravosuđa i uprave pristalo bi na diskriminaciju službenika i namještenika prema mjestu rada. U takvom sustavu ne bi se vrednovala složenost poslova već mjesto rada za službenike i namještenike koji plaću dobivaju temeljem istog propisa i iz državnog proračuna, s ugovorenim materijalnim pravima iz istog Kolektivnog ugovora. Time se ne bi stvorili novi nesrazmjeri i nepravde samo unutar državne službe, već i unutar pravosudnog sustava.
Zahtjevi Sindikata koji u ovom procesu zastupa samo dio svojih članova zaposlenih u pravosudnim tijelima, ne predviđaju povećanje od 4 do 5% već za pojedine skupine radnih mjesta i za 70%. To bi imalo značajan fiskalni učinak, a ne bi sustavno riješilo problematiku plaća, već bi se uređenje tog sustava samo prolongiralo.
Uspješno provođenje reforme sustava plaća nužno je provesti sustavno i na temelju cjelovite analize plaća u državnoj službi i javnim službama. Uvođenje novog sustava plaća provodi se u nekoliko koraka – prvi je doneseni dodatak na plaću, drugi je usvajanje novog Zakona o plaćama, a treći donošenje novih Uredbi kojima će se plaće iduće godine povećati za dodatnih 10 do 15% prema preliminarnim projekcijama, piše ministarstvo.
Poruka premijeru: Sudovi nemaju minimalne uvjete za rad, rasulo je kao 90-tih
