Zelenskij hoće signal, Amerikanci se odupiru, Nijemci i Francuzi nude prazna obećanja, a Istočno krilo ludi…
Još od 2008. godine, kada je NATO na summitu u Bukureštu službeno pozdravio aspiracije Ukrajine za članstvom, ta je država u čekaonici saveza. Sada, nakon sveobuhvatne ruske invazije, od nje se traži da čeka i dalje, bez vremenskog okvira kada bi konačno mogla biti uključena u savez koji Kijevu nudi možda jedinu šansu da izbjegne buduće ruske napade na svoj suverenitet.
Foreign Policy je doznao da Ukrajina neće biti pozvana u NATO na godišnjem summitu saveza sljedećeg mjeseca u Vilniusu u Litvi. Saveznici umjesto toga sastavljaju paket koji uključuje nepunopravno članstvo i sigurnosna jamstva koja su daleko od onoga što Ukrajina vjeruje da joj je potrebno za obranu budućih ruskih napada.
Ministri obrane zemalja NATO-a okupili su se ovog tjedna u Bruxellesu kako bi razgovarali o tome kako pojačati potporu Ukrajini, koja je trenutno angažirana u protuofenzivi protiv ruskih snaga. Ovotjedni summit priprema se za onaj u Vilniusu, gdje će čelnici NATO-a objaviti svoje dugoročne obveze prema zemlji u sukobu, piše Jutarnji.hr.
Velike i male članice NATO-a ujedinjene su u svojim nastojanjima da podrže Ukrajinu sada i u budućnosti, ali su oprezne u preuzimanju pune zaštite NATO-a usred rata. Boje se da bi, ako Ukrajina bude uključena u savez, morali aktivno sudjelovati u ratu uz ukrajinske trupe prema članku 5. koji napad na jednu smatra napadom na sve članice i obvezuje svaku državu članicu da uzme oružje u obranu još.
U Bruxellesu se šuška da je oklijevanje uključivanja Ukrajine uglavnom uzrokovano strahom od eskalacije ruskog predsjednika Vladimira Putina i korištenja ukrajinskog pristupanja NATO-u kao opravdanja za nuklearni napad.
Postoji primjetan osjećaj da velike zemlje NATO-a još uvijek odlučuju biti oprezne i ne žele povjerovati Putinovoj priči.
“Jednostavno ne znamo kako će rat završtiti!”, rekao je za FP jedan diplomat koji je htio ostati anoniman.
Čini se da postoji široki konsenzus među članicama NATO-a, čak uključujući i neke baltičke države, o zadržavanju poziva za punopravno članstvo. Ali, isto tako, postoje kritike na račun većih država jer nisu bile sklone obećati čak ni plan puta za Ukrajinu o tome kako i kada bi se mogla pridružiti skupini nakon što rat završi. FP doznaje da Ukrajini neće biti ponuđen niti vremenski okvir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je na brzo pristupanje NATO-u u rujnu 2022., nakon što je Rusija provela lažni referendum i anektirala četiri ukrajinska teritorija. Zaprijetio je da bi mogao odustati od summita u Vilniusu ako se Ukrajini ne da “signal” da je uključivanje neizbježno nakon što trenutni sukob završi.
U svakom savezu ili grupi, naravno, ima nesuglasica. Sjedinjene Države i Njemačka usmjeravaju razgovor na ovdje i sada, i kažu da fokus mora biti na tekućem ratu, a ne na budućem napadu Rusije, dok se države istočne i srednje Europe zalažu za koherentan plan za uključivanje Ukrajine u NATO i obvezujuća sigurnosna jamstva. Alina Frolova, bivša zamjenica ukrajinskog ministra obrane, rekla je da je kašnjenje u dostavljanju Ukrajini karte puta uglavnom rezultat američke politike. “Koliko čujem, SAD se protivi”, rekla je za FP putem šifrirane komunikacije iz Kijeva. “SAD još uvijek misle [nudeći Ukrajini plan puta] da bi mogli isprovocirati Rusiju.”
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako se nada da će Vilnius približiti Ukrajinu NATO-u kroz jamstva višegodišnjeg programa za pomoć zemlji u prijelazu s “doktrina, opreme, standarda iz sovjetske ere na doktrine, opremu i standarde NATO-a”.
Pojedine države planiraju ponuditi bilateralne sporazume za dugoročniju potporu izvan okvira NATO-a. FP je saznao da bi Njemačka mogla biti otvorena za ideju slanja više obrambenih kapaciteta u Ukrajinu kako bi joj omogućila obranu svojih gradova od budućih ruskih napada te nije isključila mogućnost slanja vojnih instruktora u Ukrajinu nakon što rat prođe.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je i nešto više: “Francuska je spremna potpisati sporazume s Ukrajinom dajući joj sigurnosna jamstva koja će joj pomoći da se dugoročno obrani i spriječi sve buduće agresije, kao što su naši čelnici izjavili u zajedničkoj deklaraciji na 36. francusko-britanskom summitu.”
Ured Zelenskog razvio je koncept pod nazivom Kijevski sigurnosni sporazum u suradnji s bivšim glavnim tajnikom NATO-a Andersom Foghom Rasmussenom kao prihvatljiv izlaz iz nevolje s kojom se suočavaju zemlje NATO-a. Predlagalo je da bi se neke od najjačih članica NATO-a, dok Ukrajina ne postane punopravna članica, mogle obvezati na pravno obvezujuće jamstvo za vojnu zaštitu Ukrajine u slučaju budućeg ruskog napada.
“To bi bilo nešto slično članku 5 NATO-a, ali ne u okviru NATO-a”, rekao je za FP Pierre Haroche, predavač međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosti na Sveučilištu Queen Mary u Londonu. “Bio bi to ad hoc okvir voljnih država SAD-a, Francuske, Njemačke, Poljske i istočnih i središnjih država, koalicija voljnih.”
Ali osim Poljske—koja bi, prema Rasmussenu, bila voljna poslati trupe u Ukrajinu ako Ukrajini ne budu ponuđena značajna sigurnosna jamstva na summitu u Vilniusu—do sada nijedna velika članica nije rekla da namjerava poslati trupe ili zrakoplove zaštiti ukrajinski suverenitet.
Nadalje, na temelju onoga što su NATO-ovi teškaši do sada javno rekli i rekli FP-u bilo kakva jamstva o slanju zrakoplova ili trupa su izostala.
Jedan visoki diplomat rekao je za FP da da je politika naoružavanja Ukrajine do zuba pogrešna i istaknuo da Ukrajina nije Izrael. Raste frustracija i među istočnoeuropskim i srednjoeuropskim državama koje vide stalno prijeteće ponašanje Rusije prema Ukrajini i kao rizik za svoj suverenitet, te vjeruju da veće zemlje NATO-a namjerno stvaraju razvodnjena sigurnosna jamstva za Ukrajinu.
Ove veće zemlje NATO-a brane se naglašavajući da su predane obećanju danom u Bukureštu 2008. da će Ukrajina jednog dana biti dio NATO-a – ali, izgleda, ne još, niti u doglednoj budućnosti, piše Jutarnji.hr.
Ultimatum Washingtona Bruxellesu: Znači li to da se Europa odvaja od NATO-a?
