Inflacija slabi, ali i dalje je predugo previsoka, kako je prilikom još jednog dizanja kamata ocijenila jučer europska središnja banka. Vlade nekih država pokušavaju naći način da obuzdaju cijene hrane koje i dalje rastu, a što će učiniti Hrvatska N1 je pitao premijera i njegove ministre.
“Mene ne zanima ni igla ni avion. Mene najviše zanima hrana, a ona odlazi u nebo definitivno”, kaže jedna građanka.
Čuje li Vlada vapaje svojih građana? Inflacija usporava, ali cijene hrane i dalje rastu. Dosadašnje mjere očito nisu urodile plodom.
“Prate se cijene i ako vidimo da dolazi do itekako neopravdanog povećanja cijena tražit ćemo od Ministarstva gospodarstva da predloži neke mjere”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Europske zemlje krenule su u obračun s rastom cijena. Francuska prijeti sankcijama prehrambenim kompanijama, Velika Britanija pod nadzor stavlja najveće trgovce, Španjolska i dalje neće naplaćivati PDV na osnovne namirnice.
Što bi trebala učiniti Hrvatska?
“Nemoj. Sve sam rekao. Nisam pripremljen. Nemoj molim te, pozdravi sve tamo i premijera, imam posla još”, rekao je Oleg Butković.
Loše nam se piše uz ovakve odgovore.
Nedavna analiza Ministarstva financija pokazala je da ranijim snižavanjem stope PDV-a nije došlo do smanjenja cijena. A ni limitiranje cijena određenih namirnica nije puno pomoglo.
Što kažu građani?
“Grozno, kratko rečeno.”
“Skupo je, a jesti se mora”.
“Pa zapravo sve je poskupilo zato što je općenito život poskupio. A primanja nikakva…”
“Cijene su previsoke. I stalno idu, rastu”.
“Stalno je svaki dan sve skuplje. Tko da napravi nešto? Tko?”
Europska središnja banka za naredno razdoblje prognozira visoku stopu temeljne inflacije koja isključuje hranu i energiju. To pak znači da nema brzog smanjenja rasta cijena. Zbog toga su podigli i kamatne stope. Može li se to odraziti na standard građana?
“Što se tiče građana koji imaju kredite nažalost ovaj korak povećanja kamatnih stopa će vjerojatno voditi daljnjem povećanju aktivnih kamatnih stopa banaka. To nije nešto što je dobro za građane koji imaju kredite ugovorene po varijabilnim kamatnim stopama”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
S kreditima ili bez njih – nema puno utjehe za građane. Iako u Hrvatskoj inflacija slabi već šesti mjesec za redom, cijene hrane i bezalkoholnih pića rastu iz mjeseca u mjesec – samo u svibnju u odnosu na travanj za 1,6 posto.
“Male su mogućnosti u zemlji kao što je u Hrvatskoj koja je zapravo treća od dna u Europi. Mi u ekonomiji kažemo da je hrana neelastična roba, potražnja za hranom je neelastična. Hrane se ne možete odreći. Tako je isto i s gorivom”, rekao je ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
U Vladi podsjećaju i da su zamrznuli ili limitirali cijene energenata, plina, struje i naftnih derivata. No sve to nije bilo dovoljno, piše N1.
“Mislim da na kraju svaka mjera dođe na naplatu. Mislim da Plenković od početka ove krize zapravo stvara privid da nešto čini, da upravlja procesima, a zapravo ne upravlja”, kazao je Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta.
“Vlada treba, ali neće napraviti. Zašto neće napraviti? Zato što su veće cijene veći je PDV. A što je veći PDV veći je prihod državnog proračuna. I onda Plenković može dijeliti okolo šakom i kapom i pravit se Superman. Zato oni za ove cijene imaju one stranice, ali neće ništa napraviti”, rekao je Arsen Bauk iz SDP-a.
Građani sve teže spajaju kraj s krajem, a čini se da im se ni u budnoćnosti ne piše ništa bolje.
