Naime, veliki dio tih osiguranika radi i živi u inozemstvu od kojih najviše u zemljama EU-a
“Poštovani!
Oib………..
Dobila sam obavijest od HZZO-a da se javim do 29. lipnja 2023. ali nisam u mogućnosti doći zato što živim u Austriji. Zanima me da li mogu promijeniti datum dolaska.
Ugodan dan
Dijana ….”
“Poštovanje!
Ne znam što se dogodilo da bi morala dolaziti u Hrvatsku zbog reguliranja zdravstvenog statusa. Kod mene se nije ništa promijenilo pa vjerujem da se moje osiguranje nastavlja i dalje. Inače, niti ne mogu doći do 29. lipnja jer moja djeca s kojima živim u Irskoj imaju još neke obveze prije dolaska na godišnji u Hrvatsku.
Pozdrav
Ana …..”
Dva su to od stotina primjera ‘nemogućnosti dolaska u Hrvatsku jer radim u inozemstvu‘ koji u HZZO stižu posljednja dva tjedna na dnevnoj razini, a vezani su uz ‘češljanje‘ prekobrojnih zdravstvenih osiguranika sa statusom nezaposlenih. Naime, uz poruke ‘crno na bijelom‘ u HZZO-u su užareni i telefoni pa službenici na help desku moraju odslušati i brojne uvrede jer ‘nikom normalnom nije jasno čemu ovo prebrojavanje‘.
No, da je to bitno i važno govore brojke po kojima temeljem nezaposlenosti zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj ima oko 260.000 građana, a na Zavodu za zapošljavanje trenutačno je manje od 100.000 osoba. Iako Hrvatska ima oko 3,880 milijuna stanovnika, osiguranika je u prošloj godini bilo 4,150 milijuna. Veliki dio tih osiguranika radi i živi u inozemstvu od kojih najviše u zemljama EU-a gdje bi trebali imati i zdravstveno osiguranje.
Nakon što je nedavno izmijenjen Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju HZZO je krenuo u raščišćavanje ovog problema.
Naravno, svi oni koji su i dalje nezaposleni nastavit će koristiti to svoje pravo u Hrvatskoj kao i oni koji će ga ostvariti u buduće po nekom drugom temelju, primjerice kao socijalni slučajevi. Svi oni morat će se svaka tri mjeseca javljati u HZZO kako bi se utvrdila eventualna promjena statusa. Ostali će biti ‘brisani‘ iz HZZO-ova osiguranja jer na njega nemaju pravo. Činjenica je da su mnogi zaposleni u EU-u koristili u zemlji rada hrvatsko osiguranje, a računi su na naplatu stizali su HZZO-u i to u milijunskim iznosima. Svaki značajniji zdravstveni problem rješavali su u Hrvatskoj na teret ostatka građana koji solidarno plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje, piše Jutarnji.hr.
