Darko Krušlin, bivši sudac Županijskog suda u Osijeku, koji je bio predsjednik sudskog vijeća u predmetu Dinamo I, koje je 2018. osudilo Zdravka i Zorana Mamića, Damira Vrbanovića te Milana Pernara za nezakonito izvlačenje 115,8 milijuna kuna iz Dinama, prilikom vijećanja i glasanja o pitanju ovlaštenog tužitelja na sjednici sudskog vijeća u tom predmetu zauzeo je stav da bi se trebala donijeti odbijajuća presuda.
Doznaje to Jutarnji list iz optužnice koju je USKOK prošli tjedan podnio pred Županijskim sudom u Zagrebu protiv Krušlina i njegovih kolega sudaca iz Osijeka Zvonka Vekića i Ante Kvesića, kao i braće Mamić te Drage Tadića. Podsjetimo, Krušlin je 6. lipnja 2018. kao predsjednik vijeća u kojem su još bili suci Miroslav Rožac i Miroslav Jukić, objavio nepravomoćnu presudu kojom je Zdravko Mamić osuđen na šest i pol godina zatvora, Zoran na četiri godine i 11 mjeseci, Vrbanović na tri godine te Pernar na četiri godine i dva mjeseca.
Vrhovni sud je 15. ožujka 2021. godine potvrdio kaznu za Zdravka Mamića, dok je u odnosu na ostalu trojicu došlo do nekih manjih preinaka, a onda je stariji Mamić dan poslije iznio teške optužbe o tome kako je podmićivao osječke suce da donose odluke u njegovu korist, što je sada rezultiralo optužnicom USKOK-a. Inače, u pravosudnim krugovima i po kuloarima već se tada špekuliralo da je Krušlin prilikom donošenja odluke o pitanju ovlaštenog tužitelja imao izdvojeno mišljenje u odnosu na Rošca i Jukića.
Koruptivni dogovor
Kao što se zna, obrane Mamića i ostalih optuženika cijelo su vrijeme postupka u predmetu Dinamo I tvrdile kako USKOK zastupa neovlašteni tužitelj, konkretno Sven Mišković. U više su navrata tražili poništenje optužnice, ali bez uspjeha. Mišković je sve vrijeme zastupao optužbu. Sada, iz najnovije optužnice, doznajemo da je Krušlin doista dao izdvojeni glas glede ovlaštenog tužitelja.
“Iz sadržaja pribavljenog zapisnika o vijećanju i glasanju u predmetu Županijskog suda u Osijeku broj K-US-10/16, koji se vodio protiv IV okr. Zdravka Mamića i dr., nesporno proizlazi da je I okr. Darko Krušlin, kao predsjednik vijeća, prilikom vijećanja po prethodnom pitanju u vidu postojanja zahtjeva ovlaštenog tužitelja izdvojio svoj glas, navodeći da ne postoji takav zahtjev i kako bi sukladno odredbi čl. 452. st. 1. toč. 2. Zakona o kaznenom postupku, trebalo donijeti odbijajuću presudu”, navodi USKOK i zaključuje da je to bio rezultat “prethodno inkriminirajućeg koruptivnog dogovora između Krušlina i Mamića”.
Krušlin je, podsjetimo, sada optužen da je od Mamića na dar primio skupocjeni, 20.000 eura vrijedan, sat Audemars Piguet. Bilo je to 22. studenoga 2016. u Maksimiru, nakon utakmice Dinamo – Lyon. Krušlin nije osporio da je dobio taj sat, ali je rekao i kako ga je već sljedećeg jutra, kada je shvatio o kakvom se skupocjenom satu radi, vratio Mamiću po Zoranu Škoriću, koji je s njim, Vekićem i Ljubom Pribićem bio na toj utakmici.
U to se vrijeme, inače, na osječkom sudu odlučivalo o potvrđivanju optužnice protiv Mamića za Dinamo I, a Krušlin je znao kako postoji velika vjerojatnost da će upravo on suditi Mamiću. Krušlin je u istrazi rekao da “nije znao kako reagirati, kako se postaviti, niti je znao kakav je to sat, jer mu satovi ne predstavljaju nikakvu vrijednost”. Napomenuo je da su “svi bili alkoholizirani te kako zna da to nije opravdanje, kako nije bio “mortus pijan”, ali da su “pale kočnice” i kako u trijeznom stanju zna da nije u redu primiti dar od nekoga koga ne poznaješ, koga si tek upoznao, niti da dar možeš zadržati”.
Nakon što je po Škoriću vratio sat Mamiću, to je za njega “bio završetak ove bezvezne situacije”, “prošlo svršeno vrijeme” te mu nikakvo pogodovanje nije bilo na pameti, niti je htio niti mogao kome pogodovati, pogotovo ne u takvom predmetu koji je medijski preeksponiran”. Dodao je kako to potvrđuje i činjenica da je osudio Mamića, koji je nakon pravomoćnosti presude “iskonstruirao cijelu priču te laže i spletkari”.
Prikrivanje
Međutim, USKOK u to nije povjerovao. Štoviše, dodaju i kako je “Krušlin prilikom vijećanja i glasanja o pitanju ovlaštenog tužitelja u prisutnosti članova vijeća, u vezi kojeg je izdvojio svoj glas, tražio da se njegovo pisano obrazloženje izdvojenog glasa priloži pisanoj odluci, a što u konačnici, prilikom otpravka presude, za što je bio zadužen kao predsjednik vijeća, nije učinio, očito smatrajući da neće biti otkriven i pritom znajući da je navedeni podatak prema ZKP-u, ako nije priložen pisanoj odluci, tajan”, piše Jutarnji list.
