Danas istječe rok za podizanje tužbi protiv banaka vezano za kredite u švicarskim francima. U Hrvatskoj je kredit u toj valuti imalo 125 tisuća građana. Oko 30 tisuća tužbi odnosi se na kredite koji su konvertirani. Upravo se korisnici takvih kredita osjećaju izigranima jer u njihovu slučaju Vrhovni sud nije zauzeo jedinstveno stajalište, što za mnoge i dalje znači pravnu neizvjesnost. Kad je riječ o korisnicima kredita u kunama i eurima te onih podignutih kod kuća za lizing, pravna bitka ne završava danas jer oni i dalje mogu podnijeti tužbu zbog nezakonito ugovorene kamatne stope.
Igor Metelko, odvjetnik, objasnio je za HRT na koga se odnosi poziv, tko ima pravo na tužbu i odštetu kod banaka te po kojim osnovama:
– Prvenstveno korisnici kredita u “švicarcima” koji su te kredite sklapali od 2004. do 2008. godine. Oni imaju pravo potraživati obeštećenje sudskim putem po dvije osnove – po valutnoj klauzuli koja se odnosi na tečajne razlike i po jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi koja se odnosi na kamatne razlike. Povrh njih pravo imaju euro i kunski krediti koji su ugovoreni do 2013. godine, a koji također u sebi sadržavaju jednostranu promjenjivu kamatnu stopu koja, ako je rasla u odnosu na početno ugovorenu, također je podložna utuženju. Međutim, euro i kunski krediti nisu vezani ovim rokom koji istječe danas u ponoć. U odnosu na njih nema zastare.
U obzir još dolaze ulazne i izlazne naknade u takvim kreditima koje također nisu vezane današnjim rokom jer se o ulaznim i izlaznim naknadama nije odlučivalo u sklopu kolektivnog spora od kojeg teče rok zastare.
Od 2004. do 2008. ugovoreno je 125 tisuća kredita u švicarskim francima te još otprilike 200 tisuća kunskih i kredita u eurima koji imaju ugovorenu jednostrano promjenjivu kamatnu stopu.
Metelko ugrubo procjenjuje da će biti podneseno između 60 i 70 tisuća tužbi protiv banaka.
Za one koji još razmišljaju o tužbi, najbolje da se obrate odvjetnicima koji se bave tom granom prava. Metelko upozorava na jedno – mnogi potrošači neće na vrijeme dobiti dokumentaciju ako su je tek sada tražili od banke.
– Banke su zatrpane takvim zahtjevima i ne mogu to dostaviti na vrijeme. Ne treba očajavati jer odvjetnici na raspolaganju imaju jedan instrument, tzv. stupnjevita tužba, gdje će sud od banke zatražiti da se dokumentacija naknadno dostavi. Bitno je do ponoći predati tužbu s kakvom god dokumentacijom, poručio je Metelko, piše HRT.hr.
Što su dosad donijele kolektivne presude?
– Kolektivna presuda prvenstveno se odnosi na potrošače s kreditima u “švicarcima”. Svi potrošači koji tuže imaju podlogu u kolektivnoj presudi koja ima svoju primjenu na pojedinačne sudske sporove. Međutim, potrošači moraju putem individualnih tužbi podnijeti zahtjeve prema sudovima i jedino na taj način mogu kapitalizirati ono što je odlučeno kolektivnom presudom, objasnio je Metelko.
Što se tiče odluke Vrhovnog suda, zasad nema novih informacija.
– U prosincu su donesena tri različita pravna shvaćanja. Niti jedno nije zaživjelo. Sada se nagađa da će se nova odluka donositi najranije najesen, i to na sjednici proširenog vijeća od 13 sudaca, rekao je Metelko.
Zašto tek najesen?
– Radi se o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku koji omogućuje da se odlučuje o jednom takvom revizijskom pitanju u sjednici proširenog vijeća. Te izmjene i dopune su stupile na snagu 19. srpnja 2022. Mora se raditi o predmetu koji je pravomoćno okončan nakon tog datuma i u odnosu na kojeg je podnesena revizija. Očito takav predmet do danas nije došao na stol Vrhovnog suda, objasnio je Metelko.
Naknade za prijevremenu otplatu kredita
Na pitanje što je s onima koji su platili naknadu za prijevremenu otplatu kredita, Metelko je rekao kako se radi o još jednoj u nizu nepoštenih odredaba.
– Radi se o odredbi koja je nepoštena za potrošačke i nepotrošačke kredite jer je u suprotnosti sa Zakonom o obveznim odnosima i člankom 1024. tog Zakona, koji brani banci da naplaćuje štetu koju je pretrpjela uslijed prijevremene otplate kredita. Takvo postupanje je ništetno, također je podložno utuženju i za njega nema zastare, rekao je Metelko.
Iznos koji potrošač može dobiti varira ovisno o iznosu podignutog kredita.
– Ako je kredit podignut na 50 tisuća franaka, vjerojatno ima oko 40 tisuća kuna preplate plus zatezne kamate. Dakle oko 80 tisuća kuna u kreditu od 50 tisuća franaka. Po osnovi kamatne stope su nešto manje preplate, otkrio je Metelko, piše HRT.hr.
