Moldavija je danas središte europske politike. Održava se drugi sastanak na vrhu Europske političke zajednice. U tu zemlju podijeljenu između proeuropske većine i proruske separatističke manjine – stigli su čelnici 27 članica Europske unije, ali i 20 država koje nisu dio EU-a. Okupili su se u dvorcu Mimi u gradu Bulboaci, a tamo je i premijer Andrej Plenković, piše HRT.
“Summit se održava u najopasnijem trenutku za cijeli europski kontinent”
– Moldavski dužnosnici su jučer i danas isticali da je Moldavija država koja se nalazi na opasnom mjestu i da se summit održava u najopasnijem trenutku za cijeli europski kontinent. Ujedno ovo je i znak podrške za Moldaviju te znak povjerenja u moldavske sigurnosne službe. U organiziranju ovoga događaja sudjelovale su britanska i francuska obavještajna služba. Zračni prostor nad Moldavijom zatvoren je još od jučer. Nebo nad ovim dijelom svijeta kontroliraju NATO-ovi AWACS-i. Moskva je rekla da će održavanje ovoga summita, smatrati “aktom konfrontacije”, rekla je u podnevnom Dnevniku naša reporterka Jasna Paro, a koja se javila iz Moldavije.
Ističe da su tri ključne teme.
– To je sigurnost, energija i povezivost. Hrvatski premijer sudjelovat će na radnoj skupini koja će se baviti energetskom povezivošću. Očekuje se izdvojeni bilateralni sastanak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza s Aleksandrom Vučićem i predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
Borrell: Europski summit poslat će Rusiji “snažnu poruku” jedinstva
Šef diplomacije Europske unije Josep Borrell rekao je da se nada da će susret gotovo 50 europskih čelnika u Moldaviji poslati “snažnu poruku” Rusiji.
– Summit, koji se održava u moldavskom gradu Bulboaca, 20-ak kilometara od granice s Ukrajinom, trebao bi pokazati da je Europa ujedinjena u obrani međunarodnog poretka, kazao je.
– Važno je da ova poruka dopre do Rusije, rekao je Borrell, nakon što je stigao na sastanak na koji Rusija i Bjelorusija nisu pozvane.
Rusija nije tamo zato što ju organizatori nisu htjeli pozvati, nego zato što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio svoju zemlju iz europske zajednice započinjanjem neopravdanog rata protiv Ukrajine, dodao je.
Plenković: Razgovori o pitanjima sigurnosti
Premijer Plenković prilikom dolaska u Moldaviju dao je izjavu.
– Mislim da je simbolična poruka da je Moldavija prva zemlja van članica EU-a koja je domaćin ovoga foruma. Moldavija je dobila kandidatski status prije godinu dana, šaljemo poruke reforme u smislu približavanja EU. Današnje teme, sukladno ideji ovog šireg formata svih europskih država, osim Bjelorusije i Rusije, je da razgovaramo o pitanjima sigurnosti, dobro da je s nama došao i predsjednik Zelenski. Drugo da razgovaramo o pitanjima energetike i međusobne povezanosti, dakle kritične infrastrukture. Svih onih tema koje su došle u prvi plan s obzirom na posljedice ruske agresije na Ukrajinu, istaknuo je.
Što se tiče Ukrajine, premijer Plenković kaže da godinama zagovara model mirne reintegracije Podunavlja kao mogući okvir za Ukrajinu.
– To se nije dogodilo, dogodila se druga faza agresije. Mi kao Hrvatska poštujemo teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Podržavamo Ukrajinu u političkim i svim drugim aktivnostima, dodaje.
Komentirao je i najave iz Rusije, koja nije zadovoljna što se skup održava u Moldaviji te to doživljavaju kao približavanje te države EU-u i NATO-u.
– Održavanje skupa u Moldaviji je važna politička poruka, ali nije upućena kao poruka konfrontacije, već kao poruke i uključivosti prema Moldaviji. Ako će Rusija svaki skup koji se događa u njezinom bližem susjedstvu doživljavati kao neku prijetnju, onda je to veliki problem. Iz tog osjećaja i nastaju ovu problemi, pojašnjava.
Što se tiče bilateralnih susreta, kaže da će se susresti s moldavskim premijerom, s kosovskom predsjednicom, s crnogorskim predsjednikom, a bit će i tu niz neformalnih kontakata tijekom dana.
Tko sudjeluje na sastanku u Moldaviji?
Europska politička zajednica, platforma za političku koordinaciju ne zamjenjuje nijednu postojeću organizaciju, strukturu ili proces te u ovoj fazi nema za cilj stvaranje novih.
Prvi sastanak na vrhu Europske političke zajednice održan je u listopadu 2022. u Pragu.
Na sastanak su uz čelnike 27 država članica EU-a, predsjednicu Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća, pozvane: Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldova, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina te Ujedinjena Kraljevina, piše HRT.
