Posljednji poplavni val najteže je pogodio Zadarsku i Karlovačku županiju gdje su stradale obiteljske kuće, zgrade javnih ustanova, nažalost i brojne poljoprivredne površine tamošnjih rata i stočara. Još se čekaju konačne procjene i popis šteta. Istodobno krenula je sanacija nakon povlačenja vodene stihije.
Zrmanja se povukla u svoje korito, sanacija je u tijeku.
– Kada za sat dva izgubite sve što ste godinama stjecali, normalno da ljudima ta sanacija nije dovoljno brza. Svim snagama se pokušava utjecati na čim bolji i brži oporavak samog područja, rekao je Miro Andrić, ravnateljstvo MUP-a, voditelj CZ u Zadru.
Stožeri Civilne zaštite Obrovca i Gračaca su još uvijek aktivni, piše vijesti.hrt.hr.
– Razmenjujemo informacije i ono što je potrebno na terenu pokušavamo i riješiti, dodao je Andrić.
U Gračacu je poplavljeno 96 obiteljskih kuća.
– Vrijeme ide u prilog tome da se ti ljudi što prije oporave, ali ne ide u prilog činjenica da je slično bilo i u prosincu 2022. Dakle, ljudi u Novom naselju već drugi put plave u zadnjih pola godine, to je jako teško i izazovno. Najveći je problem financijskog karaktera. Ljudi strahuju što će im iduća kiša donijeti, rekao je Andrić.
U Obrovcu je nastradalo desetak javnih ustanova čija se šteta procjenjuje na 2,4 milijuna eura. Šteta se zbraja i na nerazvrstanim cestama čija je vrijednost oko 765 tisuća eura.
Štete u Gračacu su, rekao je Andrić, oko 1,65 milijuna eura.
– To su izuzetno veliki novci za malu općinu, ustvrdio je.
Sanira se šteta na području Karlovca
U Karlovcu su vodostaji bili slični onima u 2015., dok su Korana i Mrežnica bile i 30-ak cm više od tadašnjeg zabilježenog maksimuma.
– Peru se prometnice i saniraju ulegnuća na njima. Ima puno štete. Bit će proglašena elementarna nepogoda i možemo očekivati pomoć županije i države u sanaciji tih šteta, rekao je Miro Rade, JVP Karlovac.
Dok se ne završi sustav obrane od poplave, Rade je rekao kako će se ovakve situacije ponavljati. Nada se da će Hrvatske vode s izvođačem uspjeti ubrzati neke od radova.
– Obrana Karlovca od poplava je započela ’70-ih godina izgradnjom kanala Kupa-Kupa, ali otad je bilo malo pomaka do unazad nekoliko godina. Vidimo da više nema izvještavanja s Mrežnice i Korane gdje je sustav obrane od poplave završen.
Mjere protiv sprječavanja širenja zaraznih bolesti
Na karlovačkom području oštećeno je 312 obiteljskih kuća. Ukupno je bilo poplavljeno 640 gospodarskih objekata, osam objekata javne namjene te pet i pol tisuća hektara poljoprivrednih površina.
Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije provodi nekoliko mjera za sprječavanje širenja zaraznih bolesti.
– Jedna od mjera je dezinfekcija bunara iz kojih građani koriste vodu za piće, akcija se nastavlja i naredni tjedan. Sljedeća mjera je provođenje sustavne deratizacije poplavljenih domaćinstava jer je za očekivati da će se velik broj glodavaca pomaknuti iz svojih staništa i pomaknuti prema domaćinstvima, rekla je Željka Cerovec, Zavod za javno zdravstvo Karlovac.
Jučer su provedeni terenski izvidi poplavljenog područja u suradnji s predstavnicima mjesnih odbora gdje su detektirane lokacije na kojima nije došlo do povlačenja poplavnih voda, zadržale su se vode stajačice koje zbog visokih temperatura predstavljaju potencijalne lokacije iz kojih će se kroz 7 do 10 dana razviti odrasle jedinke komaraca
Također, utvrđena je visoka brojnost odraslih jedinki komaraca te se naredni tjedan počinje sa suzbijanjem odraslih jedinki i larvi komaraca.
Budući da se to odvija u ranim jutarnjima satima kada je najveća brojnost komaraca, građanima se savjetuje da drže prozore zatvorene.
Klizišta izazivaju probleme
Nakon obilnih kiša koje su izazvale veliku štetu, aktivirala su se i brojna klizišta, najviše na zapadnom dijelu Varaždinske županije. Proglašena je elementarna nepogoda, a šteta se procjenjuje na 40 milijuna eura.
U proteklih godinu dana na području Varaždinske županije sanirano je 20 klizišta u što je utrošeno više od 4 milijuna eura, piše vijesti.hrt.hr.
– Pitanje je hoće li se to smiriti ili neće. Na brzinu se može pokušati spriječiti da nove padaline dođu na tu kliznu plohu, eventualno pokrivanjem tog područja i treba što prije krenuti u istražne geotehničke radove kako bi se utvrdili svi parametri potrebni za sanaciju tog klizišta, rekao je Jasmin Jug, Geotehnički fakultet u Varaždinu.
Građani često sami rješavaju problem klizišta pa naprave još veću štetu. Jug zbog toga apelira da se kontaktira struka te naglašava da je svako klizišta slučaj za sebe.
