Posebna kamera otkriva koliko nas od sunca štite kreme i ulja: “Taj dio kože onda postaje crn…”

Unsplash

Koji faktor, je li skuplje bolje? Brend ili neka trgovačka marka? Štite li ili nas zavaravaju? I što je s hrpom savjeta oko prirodnih zaštitnih ulja? Uglavnom, nije baš sve kako piše na internetu!

Na tržištu se nalaze brojni proizvodi za zaštitu od sunca. Pa se tako mogu naći oni od 3 pa sve do 50 eura i više. Pitanje je koliko zapravo štite i na koji način. Novinarka Provjerenog Nikolina Cetinić otišla je na Medicinski fakultet u Splitu i testirala kako pod UV svjetlom izgleda koža koja se zaštiti kremom sa zaštitnim faktorom, a kako ona kad se nanesu sve popularnija ulja i preparati na biljnoj bazi. Prirodna, dakako, ne štete, ali zanima nas – štite li? Rezultati će vas iznenaditi.

To što smo pocrnjeli znak je da smo oštetili kožu

I dok se po povratku s godišnjih odmora mjeri tko je više pocrnio, takva tamnija boja ipak nije nešto čime bismo se trebali hvaliti.

“To što smo mi pocrnjeli znak je da smo oštetili svoju kožu, da se ona bori stvaranjem melanina od nekakvog zračenja koje njoj šteti”, ističe dr. sc. Josipa Bukić, docentica Medicinskog fakulteta Split.

A da bismo se zaštitili od štetnog zračenja potrebno je koristiti zaštitni faktor. SPF, odnosno sun protection factor nalazi se na svakom proizvodu za zaštitu od sunca. Oznaka je to koja pokazuje koliku nam zaštitu neko sredstvo osigurava.

“Faktor 50 znači da se 50 puta duže možemo izlagati nego kad nismo zaštićeni”, objašnjava dr. Bukić.

Na Medicinskom fakultetu u Splitu Provjereno je odlučilo vidjeti uživo kako zapravo izgleda zaštita koju nanosimo na kožu.

“Ovom kamerom možemo vidjeti UV zračenje koje inače golim okom ili kamerom mobitela ili fotoaparata ne možemo vidjeti. Ono što je zanimljivo, vidimo kako se apsorbira UV štetno zračenje ako nanosimo kremu sa zaštitnim faktorom koja sadrži kemijski filter i onda taj dio kože postaje crn”, pojašnjava dr. Bukić.

Na odjelu za predmete opće uporabe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) provjeravaju se i kreme za zaštitu od sunca.

“Najčešći je problem deklaracija. Ona mora biti jednim dijelom na hrvatskom, a zapravo kad se radi o sredstvima za sunčanje i činjenici da štite i od UVA i od UVB zraka, vodi se računa da proizvođač odnosno njihovi marketinški timovi ne dodaju dodatna svojstva proizvodu koji ne pripada. Recimo, da pruža 100-postotnu zaštitu”, kaže mr. sc. Ivona Vidić Štrac, voditeljica odjela za predmete opće uporabe HZJZ-a.

Europska komisija dala je preporuku da se u sklopu deklaracije moraju nalaziti i određena upozorenja.

Poražavajuće brojke o smrtnosti od melanoma u Hrvatskoj

“To je da izbjegavamo najjače sunce od 11 do 16 sati, ne izlagati djecu i dojenčad suncu, koristiti naočale, šešire…”

Naime, pretjerano izlaganje suncu može imati i kobne posljedice. Iako točan uzrok nastanka melanoma nije poznat, postoji povezanost pojave melanoma i količine UV zračenja kojem je osoba izložena.

“Jedan je od najmalignijih tumora kože i ono što je zapravo taj maligni potencijal melanoma što on vrlo lako metastazira. Zapravo, može se proširiti i u najudaljenije dijelove kože i tu leži taj njegov problem, a metastaski melanom kao takav zaista je podmukla i opaka onkološka bolest”, objašnjava dr. med. Dubravka Vuković, dermatovenerolog.

U Hrvatskoj su brojke poražavajuće. Iako se broj oboljelih smanjio, došlo je do porasta smrtnosti. U 2019. smrtnost je bila 23 posto, a u 2020. 32 posto.

“Veći broj ljudi je umro od melanoma što je nama nekako poražavajuće. Dakle unatoč danas i dostupnim modernim varijantama onkološkog liječenja koje su dostupne i za metastatski melanom“, ističe dr. Vuković.

A da bi se izbjegle štetne posljedice sunčevih zraka, kožu je potrebno štititi još od najranije dobi, jer koža pamti.

“Tijekom djetinjstva zapravo primimo 50 do 80 posto ukupnog ultarvioleta kojem smo izloženi u životu. I zaista taj kumulativni efekt, taj možemo reći ulog koji napravimo u tim ranim godinama prati nas kasnije tijekom života.”


“Skuplji proizvod ne znači i bolji proizvod”

Magdalena Ivić, skincare influencerica i studentica medicine, isprobala je brojne proizvode za zaštitu od sunca.

“Skuplji proizvod ne znači bolji proizvod. Jedina razlika između skupljih i jeftinijih SPF-ova jest njihova formulacija jer ovi koji su skuplji možda su malo više uložili u formulaciju i osjećaj na koži bit će malo bolji, u smislu da ne ostavlja bijeli trag, da ne peče za oči”, kaže Magdalena.

Kada je zaštita od UV zračenja u pitanju, razlika ne bi smjela postojati. Primjerice: proizvod koji ima faktor 30, bilo da košta 4 eura ili 40 eura, mora imati istu razinu zaštite.

Provjereno je odlučilo istražiti je li to tako pa je u HZJZ odnijelo osam uzoraka. Rezultate će objaviti kad ih dobiju, piše Dnevnik.hr.

Share This Article