Uz čestu pa i obilnu oborinu u prošlom razdoblju, tlo u većem dijelu unutrašnjosti više ne može upijati vodu jer je zasićeno
Svibanj je postao najkišovitiji jesenski mjesec, šala je koja ovih dana kruži društvenim mrežama dok s nestrpljenjem iščekujemo kraj “kišnog armagedona” te konačni dolazak toplog i sunčanog vremena.
– Izražena ciklonalna aktivnost tijekom posljednjih desetak dana uzrok je nestabilnom i promjenjivom vremenu s čestom kišom u našoj zemlji. Visinska sinoptička situacija omogućava stalni dotok vrlo vlažnog zraka s juga, odnosno od sjevera Afrike, a iste putanje imaju i prizemne ciklone koje se preko Sredozemnog mora premještaju do našeg dijela Europe te dalje prema sjeveru i sjeveroistoku kontinenta.
Uz čestu, nerijetko i obilnu oborinu u prošlom razdoblju, tlo u većem dijelu unutrašnjosti više ne može upijati vodu jer je potpuno zasićeno vlagom i kiša koja pada posljednja dva-tri dana uglavnom otječe površinom – pojasnio je prognostičar Krunoslav Mikec, voditelj Odjela za operativne podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), piše Jutarnji.
Poplave 2014.
Obilje kiše koja već danima pada mnoge je podsjetilo na vremenske prilike iz svibnja 2019. i svibnja 2014. godine kada su poplave pogodile istočnu Slavoniju. Najdramatičnija situacija ipak je bila ona u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je 17. svibnja 2014. godine došlo do pucanja brane, što je ugrozilo Rajevo Selo, Račinovce i Gunju te dovelo do evakuacije 15.000 ljudi.
Dvije osobe u Rajevu Selu bujica je odnijela, Gunji se jedan 14-godišnji dječak ugušio ugljičnim monoksidom iz isušivača kojim su se sušili mokri zidovi u kući, a dvoje je ljudi počinilo samoubojstvo. Poplave su te godine pogodile i Kostajnicu, baš kao i pet godina poslije kada se ponovno izlila Una. Te 2019. godine izvanredne mjere obrane od poplave proglašene su i na Kupi kod Karlovca. Nažalost, i ovogodišnji svibanj ući će u povijest po rekordnim količinama oborina.
Globalno zagrijavanje
– Preliminarna analiza količine oborine koja je pala do 16. svibnja u 8 sati ujutro na postaji Gračac iznosi 477,7 milimetara, što je dosad najveća količina oborine na toj postaji. U pola ovogodišnjeg svibnja palo je 3,7 puta više od 30-godišnjeg prosjeka u razdoblju od 1991. do 2020., pri čemu svibanjski prosjek iznosi 129,1 milimetar.
Dosadašnji maksimum za svibanj u nizu od 1960. iznosio je 329,5 milimetara i zabilježen je 2016. godine. Slična mjesečna količina oborine, 320,7 milimetara, bila je i 1984. godine. Slijede godine: 2019. s 268,3 milimetra, 2010. s 252,3 i 1974. s 241 milimetrom – rekla je klimatologinja Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.
Naša sugovornica osvrnula se i na potencijalnu povezanost enormnih količina oborina u Hrvatskoj s globalnim zagrijavanjem
– Ekstremne količine oborine kojima trenutno svjedočimo nije jednostavno povezati s klimatskim promjenama. Zbog samih iznosa koji su pali sigurno će nakon završetka događaja situacija biti detaljnije analizirana. Ipak, istraživanja pokazuju da sa svakim stupnjem porasta globalne temperature zraka atmosfera može sadržavati šest, sedam posto više vodene pare koja može biti izvor za dodatne količine oborine – naglasila je Lidija Srnec.
