Čini se da Turska ide prema drugom krugu predsjedničkih izbora u kojemu će se sučeliti predsjednik Tayyip Erdogan i oporbeni čelnik Kemal Kilicdaroglu, koji obojica tvrde da su u vodstvu ali izvori iz oba tabora priznaju da možda neće prijeći prag od 50% za izravnu pobjedu.
Prema posljednjim podacima, prebrojeno je 95,09% glasova. Recep Tayyip Erdogan ima 49,5%, a njegov glavni protukandidat Kemal Kilicdaroglu 44,8% glasova. Ako nijedan od kandidata ne dobije više od 50% glasova, 28. svibnja održat će se drugi krug izbora.
Erdogan je u nedjelju rekao da bi žurba s objavom izbornih rezultata dok prebrojavanje traje značilo krađu volje ljudi, dok je Kilicdaroglu upozorio izborne vlasti da objave sve rezultate u cijeloj zemlji.
– Izbori su protekli mirno i dostojanstveno što je znak da je Turska zemlja zrele demokracije. Iako su se sami izbori odvijali u pozitivnoj i demokratskoj atmosferi, a glasovi se još zbrajaju, neki koji su pokušavali objavljivati lažne rezultate uzurpatori su volje naroda. Molim sve svoje suradnike da do posljednjeg trenutka ostanu uz biračke kutije, bez obzira na sve, dok rezultati ne budu službeno verificirani. Čestitam svim svojim građanima koji su glasali, u ime demokracije i koji su sudjelovali u izbornom procesu te im svakome iskazujem zahvalnost, napisao je Erdogan na društvenim mrežama.
Visoki dužnosnik oporbenog saveza rekao je da se “čini da neće biti pobjednika u prvom krugu”, piše vijesti.hrt.hr.
– Ali, naši podaci pokazuju da će Kilicdaroglu voditi.
Drugi visoki oporbeni dužnosnik rekao je Reutersu da Erdoganova stranka iznosi prigovore protiv glasačkih listića, što odgađa pune rezultate.
– Za sada čine sve što je u njihovoj moći da odgode proces, rekao je.
Kilicdaroglu tvrdi da je u vodstvu
Turski oporbeni čelnik Kemal Kilicdaroglu rekao je nešto ranije da vodi protiv predsjednika Tayyipa Erdogana na nedjeljnim predsjedničkim izborima unatoč tome što su državni mediji u prvim rezultatima Erdogana stavljali u vodstvo.
Navodeći manipulaciju u izvješćivanju ranih rezultata na prethodnim izborima, oporbeni gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu rekao je da se nitko ne bi trebao obazirati na rezultate koje je objavila državna agencija Anadolija.
Kilicdaroglu je na Twitteru napisao “Mi vodimo”.
– Kilicdaroglu će danas biti proglašen 13. predsjednikom naše zemlje, rekao je Imamoglu na konferenciji za novinare. Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu, koji je na čelu saveza šest stranaka, blagu prednost.
Nedjeljni izbori jedni su najneizvjesnijih u 100-godišnjoj povijesti zemlje, a glasanje bi moglo okončati Erdoganovu 20-godišnju vladavinu i odjeknuti daleko izvan turskih granica.
Biračka mjesta službeno su zatvorena u 17 sati prema lokalnom vremenu, nakon devet sati glasanja.
Hoće li Erdogan nakon 20 godina izgubiti vlast?
Budućnost s Erdoganom ili bez njega – Turci su glasali na najvažnijim izborima u svojoj stoljetnoj modernoj povijesti. Na njima bi, nakon puna dva desetljeća, mogao biti svrgnut predsjednik Recep Tayyip Erdogan ili bi, druga po veličini država Europe, s 85 milijuna stanovnika, mogla ući u treće desetljeće njegove sve autoritarnije vladavine.
– Nadam se da će ishod biti dobar za našu djecu, za sve nas. Neka rezultati budu dobri za sve…. Čekaju nas bolji dani, rekla je Oya, glasačica oporbe, Istanbul.
Trenutačni predsjednik, prvi put nakon 20 godina prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, nije očiti favorit. To je njegov glavni suparnik, Kemal Kilicdaroglu, kandidat velikog oporbenog saveza 6 stranaka, sa stvarnim šansama za pobjedu. Nakon žestoke predizborne utrke, pune uvreda, glasači su u redovima čekali na biračkim mjestima i prije nego što su otvorena.
– Umorni smo od stalnih poruka i praznih riječi. Naravno, postoje dobre stvari koje je Erdoan napravio, ali u posljednje vrijeme počeli su nas gledati s visine i vrijeđati naciju. Teško je nositi se s tim nakon određene dobi, rekla je Gungor Yucel, 80-godišnja glasačica oporbe, Istanbul.
U gradove duhove nakon jakih potresa u veljači, stigli su autobusi s raseljenima, koji su morali glasati u mjestima u kojima su registrirani. U Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama s velikim turskim zajednicama, već je glasalo milijun i 760 tisuća glasača – rekordan odaziv od 53 posto. Za velik broj mladih, tek punoljetnih glasača ovo su bili prvi izbori.
– Ovo su vrlo važni izbori za nas. Ali, puna sam nade, nadam se da će biti jako dobri za nas, rekla je Dilara Bozkurt, Ankara.
Recep Tayyip Erdogan (69), uhvaćen je u kršenju izbornih pravila. Nakon što je sinoć predvodio večernju molitvu u džamiji Aja Sofija u Istanbulu, obratio se vjernicima. Uvjeravao ih je kako muslimanski svijet pomno prati događaje u Turskoj. Izbor mjesta i odluka da baš tu održi politički govor – osim kontroverzi, vrlo je simbolična za njegove pristaše, pobožne pripadnike radničke klase.
Iz Istanbula, gdje je i glasao, nakon zatvaranja birališta, objavom na Twitteru pozvao je svoje pristaše “da zaštite glasačke kutije”.
– U ovom trenutku najvažnije je reći da su izbori vrlo važni za tursku demokraciju. Vjerujem kako će, nakon što navečer završi brojanje glasova, sve biti povoljno za budućnost turske demokracije i naše nacije, poručio je Recep Tayyyip Erdogan, predsjednik Republike Turske.
Oporbeni čelnik (74) stigao je na prepuno biračko mjesto u Ankari uz povike “sve će biti u redu”, dok su mu glasači uzvraćali uzvicima “djede”, izraz ljubavi kojim ga podupiru mladi. On obećaje ukidanje mnogih ovlasti koje si je predsjednik Erdogan dodijelio nakon što je preživio neuspjeli državni udar 2016. Članici NATO-a put natrag prema prozapadnom, demokratskijem životu.
– Svim srcem zahvaljujem svima koji su danas izašli i glasali. Svima nam je jako nedostajala demokracija. Od sada ćete vidjeti da se proljeće vratilo i trajat će, rekao je Kemal Kilicdaroglu, kandidat za predsjednika oporbene koalicije 6 stranaka.
Dva pitanja najviše muče stanovnike Turske: skokovita inflacija i – dva potresa. Pad lire od gotovo 44%, iako mnogi vjeruju da je daleko viši, uslijedila je nakon što je predsjednik Erdogan napustio ortodoksnu ekonomiju, smanjivši kamatne stope dok je većina drugih zemalja podigla svoje.
Zapad pozorno prati izbore
Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi.
Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom, piše vijesti.hrt.hr.
