O virusu koji nam je promijenio život, ali i o vremenu nakon njega, u Dnevniku HTV-a govorio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Koliko još doza cjepiva stiže u Hrvatsku?
Na pitanje koliko bi još doza cjepiva trebalo biti isporučeno u Hrvatsku i po kojoj cijeni te može li se to nekako izbjeći da ipak uštedimo novaca ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je u središnjem Dnevniku HTV-a rekao kako je do kraja 2024. sklopljeno ugovora za 19 milijuna doza cjepiva.
– Primili smo do sada 12,4 milijuna doza i ostala količina treba stići. No međutim kako sad sve zemlje imaju višak cjepiva, Europska komisija kao što je pregovarala s proizvođačima da dobijemo veće količine cjepiva, tako sad razgovara proizvođačima da se te količine smanje. Mi već jesmo odgodili neke isporuke, ali to konačno treba riješiti ugovorima da te doze ni ne stignu u Hrvatsku., Dakle stvar je Europske komisije i proizvođača. Hrvatska je dala povjerenje EK-a i za pregovaranje o dodatnim količinama i sad daje povjerenje EK da pokuša te količine smanjiti, istaknuo je Capak.
Dodao je kako bi svi htjeli da se ponište ugovori.
– Imamo nešto doza na lageru, pokušavamo intenzivno donirati i preko COVAX-a, preko međunarodnih donacija potrebnima, i bilateralnim ugovorima s drugim zemljama pokušavamo maksimalno donirati ovo što imamo. Dakako da bi bilo dobro da se uštedi novac koji trebamo isplatiti do kraja 2024, naglasio je Capak.
O (lažnim) testovima za koronavirus
Govoreći o tome treba li prestati nabavljati testove za koronavirus, kojih je navodno bilo i lažnih, Capak je rekao kako se ne zna jesu li ti testovi bili lažni ili nisu i kako je to predmet istrage.
– Treba reći da je svaki LOT tog proizvođača cjepiva koji je stigao u Hrvatsku bio kontroliran od HZJZ-a i da su imali dobre rezultate. Ovo sve drugo što se govori o tome je predmet istrage i o tome mi u HZJZ-u i u zdravstvenom sustavu ne znamo. Vidjet ćemo rezultate istrage, rekao je.
Komentirajući situaciju ako se ustanovi da su testovi koje je nabavljao jedan poduzetnik bili lažni, Capak je rekao kako se onda taj poduzetnik igrao sa zdravljem ljudi.
– To otvara dodatna pitanja. Tu kontrola treba biti puno stroža i što se tiče proizvođača i što se tiče distributera. Poznata je činjenica da u svijetu ima jako puno lažnih lijekova i lažnih testova. Svjetska zdravstvena organizacija ima nekoliko rezolucija na pitanje kako pojačati kontrolu toga. Situacija zahtjeva oprez u nadolazećim nabavama, ali testovi trebaju i dalje. Testiranje nije ukinuto, to je sad normalan proces dijagnostike COVID-a 19 kao i svih drugih zaraznih bolesti, istaknuo je Capak.
Capak kao “general poslije bitke”
U početku epidemije, prije tri godine, epidemiolozi su zapravo na temelju neznanja, što je opravdano, donosili epidemiološka ograničenja. Na zamolbu novinara Branka Nađvinskog da pokuša biti “general poslije bitke” pa možda priznati u čemu su epidemiolozi najviše pogriješili. Što je bio najveći epidemiološki promašaj u smislu ograničenja naših životnih prilika? Cijeli svijet je bio u lockdownu. Imali smo ogromne ekonomske posljedice, rekao je Nađvinski.
– Ja ne bih rekao da je to na temelju neznanja, nego na temelju tadašnjeg znanja. Mi smo sve naše odluke donosili na temelju tadašnjeg znanja koje smo imali, što smo znali o virusu, što smo znali o bolesti i na temelju razmjene informacija s drugim kolegama u svijetu. Nismo mi bili samostalni u tome, nego smo se oko toga dogovarali. Osim toga, mi smo dio EU, imamo autoritet na području zaraznih bolesti i CDC koje smo također pratili i bili s njima u dnevnom kontaktu. Ne može se reći da je to neznanje, odgovorio je Capak.
Bilo je i odluka koje nisu imale smisla
– Dakako i da su se donosile i neke odluke koje nisu imale smisla. Ja bih rekao da je lockdown tada imao smisla jer podsjećam da smo mi početkom šestog mjeseca 2020. godine došli na nulu s brojem oboljelih. Imali smo desetak dana nula ili jedan ili dva oboljela dnevno, što je bio veliki uspjeh Hrvatske. Druge zemlje nisu u tome uspjele. Druge zemlje su još uvijek imale problema s popunjavanjem bolničkog sustava, što mi nismo doživjeli zbog fleksibilnosti našeg zdravstvenog sustava. Dakle, to je nešto što treba pozitivno reći o našem zdravstvenom sustavu. Ogromna jedna fleksibilnost, da smo mi u nekoliko dana uspjeli s 300 bolničkih kreveta za COVID-19 doći na gotovo 2.000. To je ogroman uspjeh, ali u tome se uspjelo zahvaljujući fleksibilnosti zdravstvenog sustava, istaknuo je Capak.
– Greške su bile, mislili smo da se virus puno više širi kontaktom i da je on puno otporniji na atmosferilije i na stajanje, pa smo određivali da stvari koje su došle u kontakt sa oboljelima trebaju biti u karanteni, da se trebaju dezinficirati. Bilo je puno više dezinfekcije nego što je to možda trebalo, ali u drugim zemljama je bilo toga i puno više. Kina je zasipala svoju zemlju sa dezinfekcijskim sredstvima i hvalili su se sa “Zero COVID” (nula oboljelih, op.a.), objasnio je Capak.
Što ako se pojavi neki novi nepoznati virus?
Upitan hoće li svijet sa sadašnjim iskustvom opet trebati ići u lockdown ili bi se primijenio možda neki drugi model epidemioloških ograničenja ako se slučajno u budućnosti pojavi neki novi nepoznati virus, Capak je odgovorio da se sada čitav svijet priprema za krizne situacije u zdravstvu, pa tako i za pandemiju.
– Dugo godina nije bilo takve situacije i mnoge zemlje su imale problem s prilagodbom na pandemijske uvjete. Sad se svi pripremamo za to i radimo planove za to. Mislim da ćemo u budućnosti biti uspješniji u tome, osim ako ne prođe puno previše vremena, pa hladni pogon i priprema za pandemiju postane preskupa pa će se opet stvari mijenjati. Ali mislim da je svijet shvatio da trebamo biti spremni na ovakve situacije i u to će se ići, naveo je.
– Lockdown se pokazao učinkovitim za usporavanje. Dakle, ovo je toliko jako zarazna bolest da ne možete spriječiti njezino širenje. No mi smo ju u Hrvatskoj usporili, nismo popunili zdravstveni sustav. Lockdowna vjerojatno više nikad neće biti, ali će biti drugih epidemioloških mjera koje su klasične epidemiološke mjere, ne farmaceutske i koje su se pokazale učinkovitim, rekao je Capak, piše HRT.hr.
Kraj epidemije, evo tko će ipak morati u izolaciju, Capak priznao: “Cjepivo je bilo razočaranje”
Kraj epidemije, evo tko će ipak morati u izolaciju, Capak priznao: “Cjepivo je bilo razočaranje”
