Minusi na računima nekako se tope. Jedan od razloga ja iseljavanje, ali nije jedini…

Screenshot: RTL

Ako ste u minusu na računu, vrlo vjerojatno imate prešutni minus jer u Hrvatskoj je 95 posto prekoračenja prešutn koji uskoro odlaze u povijest. Do 30. lipnja banke će ih prenamijeniti u dopuštene i to u potpunosti, a neke će iznos i prepoloviti

Prešutni minusi na računima građana odlaze u povijest za dva mjeseca. Banke bi do 30. lipnja korisnicima trebale prešutna prekoračenja prenamijeniti u dopuštena, u potpunosti ili pola tog iznosa.

Borna Stanić iz Delnica otkrio je što možda većina misli o minusima: “Uvijek kad si u prešutnom minusu koristiš maksimalni iznos. I onda je to začarani krug iz kojeg je za većinu ljudi teško izaći.”

Nikola Pleše iz istog mjesta kaže da nema dozvoljeni minus i otkriva kako uspijeva: “Ako se čovjek disciplinira i organizira obaveze u skladu s mogućnostima, onda nekako uspijeva. Ja nekako uspijevam, ali dosta ljudi ne uspijeva.”

U Hrvatskoj je 1,7 milijuna računa u prekoračenju, što je 35,8 posto od ukupnog broja računa potrošača. Od ukupnog broja minusa, 95 posto njih su prešutno prihvaćena prekoračenja.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kaže da se minusi po računima smanjuju.

“Imamo manji iznos minusa nego što smo imali prije godinu dana, on se značajno smanjio”, rekao je guverner Vujčić.

Građani su minuse sve više počeli shvaćati kao nepovoljniji oblik kreditiranja, smatraju u udruzi “Blokirani”, piše Danas.hr.

“Građani su tijekom godina i s 10 milijuna ovršnih postupaka, koji su se proveli u Hrvatskoj, došli su do razine financijske pismenosti kada su u stanju razumjeti da će ulazak u dublje minuse dovesti do pogoršanja njihove situacije”, komentirao je sve Sarajko Baksa, dopredsjednik udruge Blokirani.

Da je iznos minusa manji, potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi banaka.

U siječnju 2023. ukupno je bilo odobreno oko 730 milijuna eura prekoračenja po transakcijskim računima, što je smanjenje za oko 33 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje lani.

Jedan od razloga smanjenja je i iseljavanje dijela građana. Dio građana počeo je trošiti koliko ima.

Baksa dodatno pojašnjava što je na stvari pa kaže: “Ljudi su konačno stegnuli remen i ne pokušavaju (a nije da to ne žele), trošiti onoliko koliko imaju. Ali treba reći je da je ono što imaju prag siromaštva, oni bi rado posegnuli u dozvoljeni minus kako bi živjeli nešto normalnijim životom, ali razumiju da će ih to gurnuti u dodatne probleme i nevolje.”

Jer kad su prekoračenja računa u pitanju, minus i minus daju plus jedino bankama!

Share This Article