To je prvi takav znak iz jedne države i praktički priznanje poraza u višetjednom ratu koji se vodio 2022.
Završava li, konačno, jedan od najdugotrajnijih sukoba na krajnjim obroncima zapostavljenog dijela Europe!? Jesu li Azerbajdžan i Armenija, bivše republike SSSR-a, pred potpisivanjem mirovnog sporazuma, kao pretpostavkom za uspostavu diplomatskih odnosa, koje te dvije susjedne kavkaske zemlje nikad nisu imale?
Naime, armenski premijer Nikol Pašinjan u nedavnom obraćanju parlamentu rekao je da je Armenija spremna na potpisivanje mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom. Pašinjan je dodao da je Armenija spremna priznati teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana, a to znači i da prihvaća državni suverenitet nad spornim područjem pokrajine Nagorni Karabah, koja je nakon rata početkom 90-ih godina, proglasila neovisnost i izdvajanje iz Azerbajdžana.
No, Pašinjan traži da i Baku prizna teritorijalnu cjelovitost Armenije, odnosno prihvati je u njezinim granicama kakve je imala dok je bila dio SSSR-a. To je prvi takav znak iz Erevana i praktički priznanje poraza u višetjednom ratu koji se vodio 2022. godine, kad je Azerbajdžan uz otvorenu vojnu i političku pomoć Turske vratio veći dio Nagornog Karabaha. U listopadu 2022. godine u Moskvi je uz posredovanje Rusije dogovoreno primirje i dolazak ruskih mirovnih snaga, ali to nije zaustavilo sukobe, kao i praktički “pad” i nestanak armenske paradržave Nagorni Karabah, piše Jutarnji.
Azerbajdžan još nije službeno odgovorio na Pašinjanov prijedlog, ali Politico i neki kavkaski mediji navode da je “Baku pozitivno reagirao na ponudu”. Doduše, azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev rekao je da Armeni koji ostanu živjeti na području Nagornog Karabaha moraju uzeti i azerbajdžansko državljanstvo ili, kako je izravno rekao, “u protivnom moraju pronaći drugo mjesto za život”, odnosno moraju napustiti taj teritorij.
Dođe li do definitivnog poraza Nagornog Karabaha, pretpostavlja se da će većina Armenaca napustiti to područje, a ionako ga je tijekom posljednjih sukoba, prema armenskim izvorima, napustilo gotovo dvije trećine stanovništva. Iz Bakua su još zatražili da regularne armenske vojne snage napuste to područje, a iz Erevana su kratko odgovorili da tamo njihove vojske nema i da na tom području djeluju samo “snage Karabaha”.
Podsjetimo da je Pašinjan prije nekoliko mjeseci odbacivao tu mogućnost. No, očito su prevladali realnost i pragmatičnost. Doduše, čeka se odgovor Bakua.
