Samo lani u svijetu umrlo je najmanje sedmero nogometaša na utakmicama. Hrvatsku je potresla smrt 15-godišnjeg Marina, nogometaša iz Samobora. Dragan Primorac kaže, kroz hrvatski model prevencije iznenadnog srčanog zastoja već je spašeno nekoliko mladih života
Pozlilo mu je usred utakmice, srušio se i umro. Prošli četvrtak to se dogodilo 15-godišnjem Martinu, nogometašu Samobora.
Mladi kadet srušio se na utakmici u Dugom Selu, bio je šahist, sudjelovao je na natjecanjima iz matematike i astronomije.
I to, nažalost, nije prvi ovakav slučaj. Prije godinu i pol dana to se dogodilo mladom nogometašu Nehaja. Bruno Boban, Ivan Turina, Alen Pamić, Dejan Oršuš, hrvatski su igrači koji su umrli od iznenadnog srčanog zastoja.
Samo lani u svijetu na utakmici je umrlo najmanje sedmero nogometaša.
Neki izvori kažu, stotinjak nogometaša umrlo je iznenadnog srčanog zastoja. Kako to spriječiti, e time se bavi večerašnji gost Direkta – genetičar i u bivšem mandatu predsjednik zdravstvene komisije HNS-a, čije savjete traži i UEFA. On je Dragan Primorac.
Nije, dakle, riječ o smrti od previše napora – uglavnom se radi o sportašima, koji su imali genetrsku predispoziciju.
U zadnjih 30 godina oko 2400 sportaša umrlo je od iznenadne srčane smrti, a njih oko 800 ili oko 35 posto imalo je problem koji je direktno povezan sa srcem.
Tu je i niz nasljednjih oboljenja, kao što je hipertrofična kardiomiopatija i niz drugih stanja – takozvani natrijski i kalijski kanali koji stimuliraju određene stanice da pokažu svoju aktivnost. Naravno, ako imate genetske bolesti, koje onemogućuju ulazak molekula natrija i kalija, onda imate problem provođenja.
I to je jedan od najčešćih razloga zašto mladi ljudi umiru. Zanimljiv je podatak da je najučestalija pojavnost iznenadne srčane smrti kod onih od 16 do 20 godina.
Vi ste razvili model kako unaprijed znati da netko ima predispoziciju za iznenadnu srčanu smrt?
Mi smo odnedavno s kolegama iz Amerike u specijalnoj bolnici Sv. Katarina, a kasnije je to bila suradnja i s HNS-om, razvili model koji se zove cjeloviti model prevencije iznenadne srčane smrti koristeći genetiku.
Snaga genetike golema je. Zašto je bitna?
Zato što smo mi pokazali da analiza 294 gena i određenih mutacija, koje su povezane sa stanjima koja dovode do izenredne srčane smrti, mogu pravovremeno ukazati koji bi mladi sportaši mogli doći do stanja koji će voditi u iznenadnu srčanu smrt.
Koji je plan – ne bi svi išli na testiranje nego se prvo rješava upitnik?
Tako je. Jedan dokument poslan je svim igračima i klubovima prve, druge i treće nogometne lige,potom ženske i malonogometne lige gdje im se kaže da obrate pozornost na sve sportaše koji imaju umor koji je neproporcionalan naporu.
Mladi igrači, kod kojih imate stanje da je nakon određenog pregleda kod njih uočena neka nepravilnost, pogotovo kardiovaskularna, ili ako su unutar svoje obitelji oni imali kardiovaskularne probleme, ti ljudi se usmjeruju na puno dublje analize koje su vezane za kardiološke preglede.
I to sve već radi?
To se radi u nizu klubova, rade se pregledi. Imamo izvanredne kardiologe, od EKG-a, ergomentrije, holtera, ultrazvuka srca.
Kad postoji određena sumnja, onda nam te mlade pošalju na analizu genetičkog materijala.
Već smo u nekoliko slučajeva pokazali da postoje relevantne mutacije. Na primjer, kod jednog sindroma koji se zove Brugada sindrom i koji je vrlo nezgodan te se čak kod analize EKG-a ne može utvrditi, mi smo mogli pravovremeno djelovati i spasiti mlade živote.
Zanimljiv je hrvatski model koji ste osmislili i za njega su se zainteresirali u svijetu, zvali su izUEFA-e i FIFa-e?
Oni su službeno dobili dopise, pa i predsjednik FIFA-e, i o tome smo razgovarali. Zašto je to zaniljivo? Zato što snaga genetike je golema i zapravo se sada, nakon analize cijelog genoma, to je 2 milijarde parova i baza, dobivamo informacije koje nikad ranije nismo imali u povijesti medicine. To želimo iskoristiti u kliničkoj praksi.
Bi li na terenu trebao biti defibrilatori. Defibrilator je prvi put spasio život nogometašu Christianu Eriksenu.
U pravu ste, na svim sportskim terenima trebao biti biti. Eriksen nikad ne bi bio živ da nije bilo defibrilatora.
Kad se dogodi zastoj srca i srčani arest, prema američkoj literaturi, šansa da preživite je između jedan i pet posto.
Zanimljivo je da je 3,7 do 4,5 puta veći rizik da se iznenadni srčani zastoj dogodi sportašu nego nekome tko se ne bavi sportom. Je li točna onda teorija da je sport preveliki napor?
Dobro ste se pripremili. To je veliki američko-francuska studija objavljena u vrhinskom časopisu koja je utvrdila te podatke. Puno je disproporcija.
Ako imate mladog čovjeka koji je krenuo s velikim naporima, a nije bilo preventivnog pregleda, onda taj mišić koji je hipertrofiran (a za 50 posto iznenadne srčane smrti uzrok joj je hipertrofična kardiomiopatija), vi imate zadebljanu stijenku koja ne doživljava prokrvljenost koju bi mogla.
Nakon toga ulazite u aritmije, pogotovo maligne i zato su ti preventivni pregledi iznimno značajni.
Sport je iznimno važan za mlade, ali ako ulazite u poziciju ogromnih napora, što je sve češće, onda ti ljudi s 10, 12 ili 13 godina moraju se pregledati kako to propisuje medicinska struka i sva kardiološka društva.
Zanimljivost – belgijsko kardiološko druđštvo odnedavno preporučuje rutinsku genetičku analizu upravo kako bi izbjegli iznenadnu srčanu smrt kod djece, piše Danas.hr.
