Očekivanja od turizma uvijek su velika – još i veća otkako je Hrvatska ušla u Schengenski prostor. Već za Uskrs najave dolazaka bolje su nego lani. No uz siguran porast potražnje i rast prihoda – rezultati ove turističke sezone bit će u znaku rasta troškova energenata, radne snage, hrane i pića. To će usporiti dovođenje investicija na razinu koja je nužna da zadržimo konkurentnost u odnosu na mediteranske turističke rivale. Poseban će izazov biti pronalaženje kvalitetnih sezonskih djelatnika – trebat će nam ih više nego do sada.
Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove u Ministarstvu turizma i sporta, rekla je kako je HTZ napravila anketu za period od 7.-10. travnja prema kojoj su očekivanja od 160 tisuća turističkih dolazaka i 550 tisuća noćenja.
– To su rezervacije, ali sve pokazuje da će se to i ostvariti. To je iznad rekordne 2019. godine. U prvom kvartalu ove godine već vidimo da smo dobro krenuli. U noćenjima smo 12 posto bolji od rekordne 2019. godine. Želimo povećati brojke u turističkim dolascima kako bismo rasteretili glavni dio sezone, rekla je.
Smatra kako se radi o promjenama u trendu što se tiče putovanja.
– Sigurno je doprinio ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu. Radi se o većem broju putovanja na kraće razdoblje. To će sigurno rasteretiti glavni dio turističke sezone. Popunjavat će se mjeseci koji dosad nisu bili toliko popunjeni. Hrvatska je danas svojim emitivnim tržištima nikad bliža. Danas su putovanja lakša i sigurno će imati pozitivnih utjecaja, rekla je.
Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, naglasio je kako vlada optimizam koji je temeljen na rezultatima istraživanja o očekivanjima turističkog sektora gdje je 90 posto kompanija reklo kako u ovom trenu bolje stoje nego prošle godine, piše vijesti.hrt.hr.
– Polovica njih ima bolji booking za više od 10 posto. Sezona će imati svoje izazove, moramo ostati koncentrirani. Zasad su pokazatelji više nego dobri. Ulazak u Schengen i eurozonu je dobar potez za gospodarstvo, svako olakšanje dolaska turista utjecat će na glavni dio sezone, tako i u kraćim boravcima koji su nam jako bitni tijekom godine. To su dva poteza koji će sigurno pomoći našem sektoru, rekao je.
Sean Lisjak, predsjednik udruženja marina HGK, rekao je kako i u nautičkom turizmu postoje dobre najave za sezonu.
– Moramo razmišljati o konkurentnosti i atraktivnosti, nisu jedino ulazak u Schengen i eurozonu nagovještaj za dobru sezonu. Zadržavanje konkurentnosti bit će u sljedećim godinama presudna. Svaka atraktivna destinacija ima neke benefite i povezanosti, sada je imamo i mi. To neće biti dovoljno da zadržimo naše klijente. Pandemija je nestala, probudila su se nova tržišta. U segmentu nautike osjetimo stare konkurente, poput Grčke, rekao je Lisjak.
Dodao je kako je prosječna potrošnja nautičkog gosta 140 eura, a čarter gostiju oko 180 eura.
– Zasad nudimo kvalitetnu ponudu i smještaj, rekao je.
Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, naglasila je kako su rezervacije za predstojeće blagdane jako dobre u svim regijama.
– Očekujem da će ova sezona početi ranije nego prošla. Visoka sezona je jako dobro popunjena. Posezona će se puniti malo kasnije, kao što se i do sada punila. Zasad su prognoze dobre, bez obzira na to što nas prozivaju za visoke cijene smještaja. Prioritet nam je imati kvalitetnu uslugu, rekla je.
Komentirala je i cijene čišćenja.
– Cijene čišćenja podigle su se na 20 eura po satu što je velika stavka kod obiteljskog smještaja. Treba uzeti u obzir i poskupljenje energenata. Što se tiče cjenovne politike u obiteljskom smještaju, sigurno smo otišli 15 posto gore. Sad nam je problem pronalaženje radne snage vezano za čišćenje. Kad se i nađe radna snaga, onda nam je problem smještaj te radne snage, rekla je.
Monika Udovičić je rekla kako je Vlada donijela četvrti paket mjera koji značajno pomaže turizmu.
– Radi se o mjerama pomoći za domaćinstvo, fiksiranje cijena struje i plina, ali i mjere pomoći gospodarstvu gdje su te cijene kada je riječ o energentima zamrznute. Da se Vlada nije odlučila za sveobuhvatne mjere, cijene bi bile višestruko veće, rekla je Udovičić.
Istaknula je kako sve više radne snage uvozimo te da se mora sve više razmišljati o održivosti naših destinacija i poslovanja i brinuti o lokalnom stanovništvu odakle je najveći broj radnika dolazio.
– Danas smo u potrazi za stranom radnom snagom, prošle godine 30 tisuća stanovnika samo za razinu sektora ugostiteljstva i turizma. Ove godine će se zadržati na toj razini, dodala je.
Zakon o turizmu
Rekla je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU-a koja je uredila iznajmljivanje u privatnom smještaju, piše vijesti.hrt.hr.
– Imamo sustav eVisitor gdje su ažurirani svakodnevno podaci. Cilj je ujednačiti pravila na razini EU-a. Krenut ćemo u modernizaciju sustava kategorizacije kako bi se potaknula održiva praksa. U najavi je, i do kraja godine bi trebao biti donesen novi Zakon o turizmu, pa će i tamo biti alata za upravljanje destinacijama. Vjerujem da će to pomoći i privatnim iznajmljivačima za lakše pozicioniranje, rekla je.
Barbara Marković je rekla kako se treba raditi na brendiranju i tematiziranju smještaja, da postoji konkurentnost i da se podiže kvaliteta.
– Treba privući i drugačije goste koji će se vraćati radi kvalitete smještaja, ali i radi sadržaja, dodala je.
Investicije ključ održivosti
Bernard Zenzerović je rekao kako su investicije ključ održivosti.
– Hoteli su dobar primjer kako ići dalje i kako iz jednog portfelja graditi nešto što daje dodatnu vrijednost. U Zakonu o turizmu voljeli bi vidjeti i investicijski dio, nešto što će sektoru dati dodatni poticaj, naglasio je.
Sean Lisjak je rekao kako je važno donijeti hrabre zakone o pomorskom dobru koji će postojećim koncesionarima omogućiti da nastave investicije.
