Inflacija i financijska kriza zahvatile su bankarski sustav. Osim što su banke od Amerike do Švicarske zamalo izbjegle stečajnu katastrofu – velikom broju građana EU-a, posebno u državama koje su izvan eurozone porasle su kamatne stope na kredite. Tako je Šveđanima u prosjeku za stambeni kredit od 150 tisuća eura mjesečni anuitet za ratu kredita porastao 300 eura. Hrvati za sada nemaju takvih problema, a zašto je tako odgovorio je Toni Milun, matematičar i financijski stručnjak.
– Zato što su kod nas uglavnom kamate bile vezane za nešto što se zove NRS (nacionalna referentna stopa). 60 posto stambenih kredita je bilo vezano za to. To u prosjeku pojednostavljeno znači- koliko nama banke daju kamate kad štedimo? A to je jako nisko. Imate Zakon o potrošačkom kreditiranju koji kaže da kamatna stopa na stambene kredite ne smije biti veća od 33 posto u odnosu na prosjek. A prosjek je sad ispod 3 posto što znači da kamatne stope na kredite ne mogu ići iznad 4 posto. Otprilike 3.80. To znači da smo mirni još neko vrijeme i da su naši građani još neko vrijeme zaštićeni upravo zbog tog zakona i zato što su do 31.12.2022. krediti koje su bili uzimani uglavnom išli uz NRS, objasnio je Milun, a prenosi vijesti.hrt.hr.
Cijeli razgovor pogledajte ovdje.
