“Građani ne moraju strahovati. Hrvatske banke solidnije od onih u eurozoni”

Screenshot: N1

O sigurnosti bankarskog sutava, nako što su propale dvije velike banke u SAD-u i jedna u Švicarskoj, u N1 Studiju uživo govorila je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB).

“Vidjeli smo propasiti banaka, no mi bismo rekli da su to specifične pojave čak i za te sustave, bitno različite nego što je nekakav prosjek banaka unutar eurozone i u Hrvatskoj. To su bili rizični poslovni modeli, Silicon Valley Bank (SVB) imao je veliku koncentraciju neosiguranih depozita, imali su puno rizika promjene kamatnih stopa u imovini, ti rizici su se realizirali i došlo je do propasti”, rekla je Švaljek.

Slučaj Credit Suissea je pak bio nešto drugačiji. “Credit Suisse je eto koincidirao s propasti SVB-a, no tu se radilo o dugogodišnjem lošem u upravljanju bankom i negativnim financijskim rezultatima objavljenim za 2022. i to je opet specifična situacija.”

“Naravno, s obzirom da se radi o globalno sistemski važnoj banci tu je postojala nervoza. No kad se te banke usproede s banakam u eurozoni, može se vidjeti da su banke eurozone solidnije, u prosjeku više kapitalizirane i likvidnije, a hrvatske su banke bitno više kapitalizirane i likvidnije nego europske banke u prosjeku”, rekla je Švaljek, dodajući: “Stopa redovnog obveznog osnovno kapitala je oko 24 posto, prosjek na razini eurozone je nešto preko 16 posto. Stopa pokazatelja likvidnosti u bankama kod nas je preko 240 posto, na razini eurozone oko 160 posto. Može se reći da su banke u Hrvatskoj solidnije nego što je prosjek eurozone, a on je opet vrlo dobar.”

Švaljek kaže da su Europska unija, eurozona i jedinstveni nadzorni mehanizam vrlo rano prepoznali rizik promjene kamatnih stopa u knjigama banaka. “Već 2021. je posebno analizirana otpornost banaka na takvu vrstu rizika i poduzelo se sve da se taj rizik ne materijalizira i da se banke zaštite.”

Ulozi građana sigurni
Umiruje i hrvatske građane.

“Ne moraju strahovati, njihovi su ulozi sigurni. Sve ove vijesti nisu utjecale na naše štediše, imaju povjerenja u banke. Podsjetila ja da ni u velikoj krizi 2008. banke nisu imale većih problema i nisu propadale. I u Europi je gore od gore spomenutih slučaja. Depoziti su stabilni, ne šetaju, ostaju u bankama, očito i zahvaljujući povjerenju u sustav i visokom osiguranju sustava. Modeli poslovanja su takvi da u banakama nema puno neosiguranih depozita, nisu koncentirati u pojedinim bankama”, rekla je Švaljek.

Osvrnula se i na ulogu i ponašanje Europske središnje banke (ESB), piše N1.

“Europska središnj banka u ožukju je digla ključne kamatne stope za 50 bodova bez najave kakva će odluka biti u svibnju, što govori o tome da će se pozorno pratiti kretanja u iduća dva mjeseca do sljedećeg sastnaka i odluke. Ova cjelokupna situacija bi mogla dovesti do jakog zaoštravanja uvjeta kreditiranja, financiranja i to bi moglo potaknuti i pad potražnje što može onda utjecati na cijene i možda zbog toga što bi se moglo dogoditi naglije usporavanje rasta cijena neće biti potrebe za daljnjim podizanjem kamatnih stopa, no ne zna se kako će se razvijati situacija. Ovisno o tome kako će se razvijati, ESB će vući poteze”, rekla je Švaljek.

Dodaje da je iz cjelokupne situacije i komunikacije Središnje banke jasano vidljivo da je isključivo posvećena cilju očuvanja stabilnosti cijena. Kad imamo visoku inflaciju to je najveći problem, to utječe na investicijske odluke. odluke o potrošnji… Najveće zlo koje u ovom trenutku treba suzbiti je taj nagli porast cijena. Vidimo da je inflacija dosta uporna, tvrdokorna čak i unatoč što je počela usporavati, temeljna inflacija, onaj koja pokazuje u kojoj mjeri se porast cijena energenata ugradio u druge cijene, e ta temeljna je vrlo tvrdokorno na povišenoj raztini i zato Središnja banka stavlja naglasak na cijene i inflaciju i svoju monetarnu politiku prilagođava tim uvjetima povišene inflacije”, kazala je Švaljek.

Share This Article