‘U pitanju je uvod u cenzuru slijedom koje će netko određivati što se smije, a što ne smije slušati‘, rekao je organizator Domagoj Petričević
Odlukom ravnatelja Park-šume Marjan Marka Pejnovića mostarski pjevač s beogradskom adresom Željko Samardžić neće 19. kolovoza zapjevati pred splitskom publikom na Sustipanu, piše Slobodna Dalmacija.
“Poštovani, vaš zahtjev je odbijen”, stigao je, bez obrazloženja, organizatorima koncerta iz tvrtke “Ona moja” d.o.o. kratak odgovor iz Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan i ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području grada Splita, pa tako i Sustipanom, nakon njihova zahtjeva za izdavanjem jednokratnog koncesijskog odobrenja 19. kolovoza u svrhu održavanja Samardžićeva koncerta na spomenutoj lokaciji.
– Odluka je moja, ja sam je donio i imam to pravo. Glazba Željka Samardžića nije primjerena Sustipanu – rekao nam je, u kratkom telefonskom razgovoru Marko Pejnović, ravnatelj Park-šume Marjan, objašnjavajući razlog zbog kojeg se mostarski pjevač neće pridružiti plejadi poznatih glazbenih imena koja su već nastupala na atraktivnoj ljetnoj koncertnoj adresi u Splitu.
Sustipan se, naime, ima tome već niz godina, prometnuo u jednu od najljepših ljetnih pozornica na Jadranu na kojoj su svoje koncerte održavali Josipa Lisac, Urban, Božo Vrećo, The Frajle, Gibonni, Goran Bregović, Massimo Savić, Darko Rundek, Sergej Ćetković, Vlatko Stefanovski, klapa “Rišpet”, “Crvena jabuka”… Ipak, Željko Samardžić, za neke pop-folk pjevač, za druge pak izvođač zabavne glazbe, ne može dobiti njihovu priliku.
Pune dvorane
Organizator iz tvrtke “Ona moja” d.o.o. podsjeća da se radi o glazbeniku, koji puni velike dvorane na cijelom ex Yu teritoriju, zbog čega ga je odbijenica još više zatekla. Objašnjava kako je, nakon rezervacije termina, na adresu javne ustanove u čijoj je nadležnosti i Sustipan (jednodnevni najam inače košta 2700 eura), još prije dva tjedna poslao potrebnu dokumentaciju za sporni događaj. A kad mu je stigao negativan odgovor zatražio je i obrazloženje takve odluke, koje ni nakon četiri dana čekanja, nije dobio. Tako ga je čuo od nas…
– Zanima nas tko je taj koji procjenjuje što je primjereno, a što nije. Ravnatelj park-šume! Željko Samardžić je do sada nastupao u arenama u svim gradovima Hrvatske. Puni ih bez problema. S obzirom na to da su balade 90 posto svih njegovih pjesama i da je jako popularan među ženskim dijelom publike, da mu je majka Hrvatica…, ne vidimo razlog za ovakvu odluku. U pitanju je uvod u cenzuru slijedom koje će netko određivati što se smije, a što ne smije slušati – ljuti se Domagoj Petričević, direktor tvrtke ONA MOJA d.o.o., usput se pitajući kako na Sustipanu, primjerice, može pjevati Božo Vrećo, a ne može Željko Samardžić.
– Najbolji način zabrane tog istog događaja bio bi da se on održi, a da nitko ne dođe, što bi značilo da nitko ne podržava tu glazbu. A ne ga braniti na ovakav način – dodaje Petričević, napominjući kako će Samardžić uskoro održati koncert u jednom splitskom klubu.
– Vjerujemo da će biti rasprodan u rekordnom roku i da će se tako pokazati što Splićani misle o njegovoj glazbi – uvjeren je Petričević.
Nema prostora
Organizator, koji je namjeravao realizirati odbijeni koncert na Sustipanu, ne kani krenuti u potragu za novom, ljetnom lokacijom Samardžićeva koncerta u Splitu. Razlog je, objašnjava, nedostatak prikladnog prostora.
– Spaladium Arena je zatvorena, na Gripama su sportski objekti i prioritet su sportaši, ali i sajmovi, koji su tamo prebačeni iz Spaladiuma. Nema ni slobodnih termina… Jednostavno, u Splitu nema adekvatne adrese za događaj ovog tipa, nema alternativne lokacije za koncert od dvije do tri tisuće ljudi – tumači Petričević.
Odbijanje ustupanja popularne splitske koncertne lokacije Željku Samardžiću uslijedilo je nakon nedavnog podizanja prašine u Puli gdje je tamošnji gradonačelnik Filip Zoričić zabranio održavanje koncerta Duška Kuliša, Dragana Kojića Kebe, Ane Bekute i Zorane Mićanović, prvotno planiranog 25. ožujka u javnom, gradskom prostoru – Domu sportova “Mate Parlov”. Afera je dobila i sudski epilog – Damir Rabar sudac Trgovačkog suda u Pazinu izjavio je kako za njegovu odluku o zabrani održavanja spornog koncerta “nije bilo važno tko što pjeva” nego “nije bilo zakonskih uvjeta za prihvaćanje zahtjeva organizatora koncerta za privremenom mjerom ustupanja u posjed dvorane”. Zabrana pulskog koncerta potakla je žučne rasprave u javnom prostoru o legitimnosti tog čina, prenosi Jutarnji.
Tko je Željko Samardžić
Željko Samardžić, rođen 3. listopada 1955. u Mostaru, popularan je pjevač u svim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. U Mostaru je prije rata bio poznat kao izvođač zabavne glazbe, koji je rado izvodio pjesme Kemala Montena. Sudjelovao je na festivalima “Vaš šlager sezone”, najviše volio pjevanje lokalnog karaktera, bio gorljivi navijač “Veleža” i uživao u vođenju svog kafića u centru grada.
Nakon izbijanju rata Željko se s obitelji preselio u Beograd, gdje je pjevao po tamošnjim diskotekama i kafanama. Tek kada su ga kao vrsnog kafanskog zabavljača pozvali u elitni klub “Ambasador” snimio je debitantski album s bračnim parom Marinom Tucaković i Aleksandrom Radulovićem Futom. Na festivalu “Pjesma Mediterana” u Budvi osvojio je nagradu s pjesmom “Sipajte mi još jedan viski”, a već nakon dva albuma “Sudbina” i “Sjećanje na ljubav” postajao sve popularniji… Uslijedile su nagrade na festivalima “Sunčane skale”, “Budva”, “Zrenjanin”, “Oskar popularnosti”, “Zlatni Melos”, proglašavan je i pjevačem godine. U svoju je glazbenu karijeru upisao i duete s Nedom Ukraden (“Samo je nebo iznad nas”) i Davorinom Popovićem (“Nema više ničega”), a komercijalni uspjeh potvrdio brojnim turnejama i nastupima u velikim koncertnim dvoranama na prostoru nekadašnje Jugoslavije.
U opisu djelatnosti Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, uz zaštitu i održavanje, u kategoriji promicanje stoji kako “javna ustanova predstavlja vrijednosti zaštićenih dijelova prirode te obavlja proučavanje i istraživanje zaštićenih dijelova prirode i osigurava uvjete za obavljanje tih poslova, organizira i sudjeluje u organizaciji turističkih obilazaka objekata i područja, te razmatra pristigle ponude i daje prijedloge za prvokup zemljišta na zaštićenim dijelovima prirode”.
