Kada je reporter Slobodne Dalmacije Damir Tolj u reportaži s američkog razarača smještenog u splitskom portu notirao izjavu časnika za odnose s javnošću NATO-ove skupine brodova da ima Rusa na Jadranu, stvorila se ogromna gungula i pitanje: kako je to moguće s obzirom da je Rusija pod međunarodnim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu.
“Ima ruskih brodova… U posljednjih godinu dana uočili smo veću aktivnost ruskih pomorskih snaga. Kontakti nisu bili prebliski, ali smo ih sretali. U Jadranu znaju imati četiri-pet brodova”, reče Fernando Estrella, dotični časnik, reporteru Slobodne Dalmacije.
Ta činjenica nije iznenadila dr. Gorana Žanka, kapetana bojnog broda u miru i dugogodišnjeg vojnog atašea u Rimu, koji je i stručnjak za međunarodnu diplomaciju.
– Koliko je ruskih rodova prošlo međunarodnim teritorijalnim vodama na Mediteranu, ne možemo znati bez uvida u bazu podataka svake zemlje koja te podatke razmjenjuje s drugim zemljama, poglavito članicama NATO-a. Dakle, ti brodovi ne plove u teritorijalnim morima bilo koje zemlje, nego u prostoru međunarodnih voda, gdje je plovidba dozvoljena.
Teritorijalno more je prostor od 12 nautičkih milja od zadnjeg kopnenog dijela neke zemlje i tu je prolaz nemoguć. Ali i u teritorijalnim morima se kontroliraju svi brodovi, pa tako i ruski, a u posljednje vrijeme i kineski, piše Slobodna Dalmacija.
Kineski su prisutni više radi proširenog interesa Kineza za sirovine i tržišta, a ruski za špijunažu i održavanje ruskih interesa na Bliskom istoku, poglavito u Siriji i Libiji, takozvanim zemljama SAHEL-a – kaže Žanko, koji i objašnjava logiku i dinamiku njihove prisutnosti.
– Kod ruskih brodova je vrlo bitno pitanje prezentiranje njihove zastave i svojevrsne prisutnosti, da pokažu da su unatoč sankcijama ipak tu, u međunarodnim vodama. Oni imaju svoje ciljeve kao i kineski, najviše ih je prisutno po sredini Mediterana i prema tjesnacima Bospor i Dardanele.
Ali da je primijećeno bilo što od članica NATO saveza ili matične zemlje pored koje paralelno prolaze kroz međunarodne vode, vjerujte da bi došlo do neke intervencije i sprječavanja tog broda u aktivnostima koje štete međunarodnoj zajednici.
Utvrđuje se identitet toga broda, kurs, aktivnost posade, zapravo sve, i ako nema potencijalne ni stvarne opasnosti, taj brod se pušta. Reagira se dojavom i akcijom ako brod prevozi migrante, opasan teret ili nešto slično. Primjerice, sada je vrlo bitna i jaka tema što je s uranom koji je nestao iz Sirije i tko ga prevozi – ističe dr. Žanko.
Sugovornik Slobodne Dalmacije kaže da od vremena hladnog rata, kad su Sredozemnim morem krstarili brodovi Šeste američke flote i Pete ruske eskadre, do danas nije bila uočena ovako velika prisutnost brodova ruske mornarice.
Prema napisima stranih agencija, najveći broj zamijećen je u veljači 2023. Tada je uočeno ukupno 18 plovila, od kojih 15 površinskih i tri podmornice.
Žanko objašnjava i kakva je dinamika u ožujku u odnosu na brojnost, pozicioniranje i šire sagledavanje na međunarodne odnose i sigurnost.
– Gledajući brojčane pokazatelje, sastav se u ožujku smanjio na desetak plovila. Zadnje izmjene su odlazak fregate “Admiral Kasatokov” i tankera “Akademik Pašin” iz luke Tartus kroz Sicilijanski kanal prema Gibraltaru. Uskoro slijedi dolazak sastava ruskih brodova koji su bili u posjetu Južnoafričkoj Republici kroz Suez u Sredozemno more (fregata “Admiral Gorškov” i tanker “Kama”).
Od aktivnosti se može izdvojiti djelovanje skupine od tri broda u vodama južno od Krfa (Jonsko more) s mogućnošću plovidbe u južnom Jadranu kako bi se opservirale aktivnosti BS-a (borbene skupine) američkog nosača zrakoplova “George H.W. Bush” (CVN 77).
Brojnost i sastav ruskih snaga bio je povod da načelnik Glavnog stožera Ratne mornarice Italije, admiral Enrico Credendino, u svom izlaganju pred Odborom Komore talijanskog parlamenta iznese osvrt koji se mogao protumačiti kao opravdano “puhanje na hladno” jer je naglasio da sadašnje stanje flotnih snaga nije uravnoteženo, zatraživši da se, u cilju povećanja stvarne prisutnosti moći mornarice, izgradi tri – šest protupodmorničkih fregata, dvije protuzrakoplovne fregate, jedan nosač zrakoplova, jedan logistički brod i dvije podmornice.
U širem sagledavanju navedenog može se zaključiti da sadašnje aktivnosti brodova ruske ratne mornarice nisu direktna prijetnja nacionalnoj sigurnosti obalnih zemalja, no dopustite mi da kažem kako postoji hipotetska mogućnost udara iz tog prostora po Ukrajini, poput djelovanja iz Kaspijskog jezera po Siriji, piše Slobodna Dalmacija.
Svaka bliska prisutnost brodova suprotnih strana, uz “pokazivanje zastave”, predstavlja i izazov za “bliske susrete” koji mogu imati šire, diplomatske, međunarodne posljedice – kaže dr. Žanko.
