Divlje šparoge su samonikla vrsta koja raste u mnogim dijelovima mediteranske regije, ali se mogu naći i u drugim dijelovima svijeta. Riječ je otpornoj biljci, čiji se mladi izdanci obično beru u proljeće i rano ljeto, a često se koriste u tradicionalnim mediteranskim jelima poput omleta, rižota i salata.
Razlika između divljih i vrtnih šparoga
Vrtne i divlje šparoge su srodne vrste biljaka koje pripadaju rodu Asparagus, ali se razlikuju po načinu uzgoja, izgledu i okusu. Vrtne šparoge su kultivirana biljka, koja se uzgaja na farmama i u vrtovima diljem svijeta zbog svojih sočnih, zelenih izdanaka, koji se obično beru kada su još mladi i tanki, piše Index.hr.
Nakon što se pupoljci počnu otvarati, izdanci brzo postanu drvenasti i više nisu pogodni za jelo. Danas su vrtne šparoge dostupne iz uvoza tijekom cijele godine te se više ne smatraju takvom delikatesom kao nekoć.
S druge strane, divlje šparoge rastu prirodno u divljini i može se ih pronaći na poluzasjenjenim i vlažnim mjestima uz šumske putove, stare zidove i suhozide. U Hrvatskoj se može naći nekoliko vrsta divljih šparoga, ali samo se oštrolisne šparoge koriste u prehrani te nisu zakonski zaštićena vrsta. Manje su i tanje od uzgojenih šparoga te imaju gorči i intenzivniji okus.
Branje divljih šparoga
Sezona branja u Hrvatskoj obično počinje u ožujku i traje do kraja travnja. Često je riječ o obiteljskoj tradiciji koja se prenosi generacijama, a ne samo o zabavnom načinu provođenja vremena u prirodi. To je i jedinstvena prilika za povezivanje s prirodom, koja će rezultirati ukusnim i zdravim obrokom.
Iako oštrolisne šparoge nisu zakonski zaštićena vrsta, berači bi morali imati dozvolu za berbu na državnom zemljištu, koje je u nadležnosti Hrvatskih šuma. Dozvola je besplatna, a može se ishoditi ispunjavanjem zahtjeva na web stranici Hrvatskih šuma.
Dozvola vrijedi godinu dana i omogućuje pojedincima branje do 2 kg divljih šparoga dnevno za osobnu upotrebu. Hrvatske šume izriču novčane kazne u rasponu od 1000 do 7000 kuna za pojedince uhvaćene u branju divljih šparoga bez dozvole, piše Index.hr.
Korištenje u jelima
Divlje šparoge svestrani su sastojak koji se može koristiti u raznim jelima, ali ih je zbog jakog okusa važno uravnotežiti s ostalim sastojcima.
Priprema za kuhanje je relativno jednostavna. Prvo dobro isperite šparoge pod hladnom vodom kako biste uklonili svu prljavštinu. Zatim otkinite drvenaste krajeve na mjestu gdje se prirodno lome, obično nekoliko centimetara od donjeg dijela.
Možete ih ostaviti cijele ili narezati na manje komade, ovisno o receptu. Svakako pazite da ne pretjerate s termičkom obradom jer će postati kašaste i izgubiti karakterističan okus.
Dobro se slažu s tjesteninom, posebno u kombinaciji s češnjakom, maslinovim uljem i parmezanom, a odlično će funkcionirati i kao nadjev za domaću pizzu. Izvrstan su dodatak fritajama, omletima i quicheovima. Možete ih pirjati s lukom i gljivama pa preko njih preliti jaja kako biste pripremili jednostavan, ali ukusan i zdrav doručak.
Kombinirajte ih s drugim proljetnim povrćem u ukusnim salatama, kojima će šparoge podariti hrskavu teksturu i bogat okus. Pečenje će istaknuti njihovu prirodnu slatkoću i dodatno pojačati okus. Za odličan prilog, koji možete poslužiti uz razna jela, jednostavno ih začinite solju i maslinovim uljem pa kratko popržite u tavi.
Podarit će dubinu i složenost raznim juhama, a s njima možete pripremiti klasičnu krem juhu od šparoga ili ih dodati u gustu juhu od krumpira ili poriluka. Drvenasti dio stabljike ne morate baciti, već ga možete iskoristiti za pripremu čaja, koji se u narodnoj medicini koristi kao diuretik, piše Index.hr.
