Kina razmatra slanje smrtonosne vojne pomoći Rusiji u obliku topničkih granata, dok vojska Vladimira Putina ubrzano iscrpljuje svoje zalihe streljiva, objavili su američki dužnosnici, a prenio Washington Post. Još nema dokaza da je došlo do bilo kakvog prijenosa oružja između Rusije i Kine, no ako Kina krene u ovu operaciju nakon svih upozorenja SAD-a i Zapada, bio bi prekršen ne samo duh mirovnog plana s kojim je u petak izašao službeni Peking, nego i puno više od toga. Na koji bi način bila definitivno transformirana i putanja rata u Ukrajini, možemo samo nagađati.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u petak kako ne očekuje da će Kina Rusiji pružiti značajnu pomoć u naoružanju. Na pitanje hoće li neka buduća potpora Pekinga možda prijeći crvenu liniju, Biden je rekao da će Sjedinjene Države “znati odgovoriti”. Ne doima se realnim da bi Kina, ekonomski iscrpljena višegodišnjom politikom ‘nultog Covida‘, naoružavanjem Moskve nastojala doliti ulje na rat, no možda ga žele samo brže privesti kraju. Amerikanci raspolažu prilično detaljnim obavještajnim podacima o mogućim isporukama Rusiji koje su se razmatrale na pekinškom političkom stolu: riječ je o granatama od 122 i 152 milimetra kojih Moskvi zbog masovne potrošnje sad već fatalno nedostaje, piše Slobodna Dalmacija.
Uzbunu oko Kine, koju je upozorenjem još prošlog vikenda digao američki državni tajnik Antony Blinken, Zapad očito ne smatra argumentirano prigušenom. Sve je veća briga da bi se kinesko uplitanje u sukob moglo uskoro pokazati značajnim nazadovanjem za Ukrajinu. “Kina ima kapacitet promijeniti igru”, rekao je Washington Postu visoki dužnosnik američke administracije. Kineska strana je odbacila optužbe poručivši da Kina “nikada neće prihvatiti da SAD upire prstom u kinesko-ruske odnose ili ih uvjetuje”. Pozivajući Sjedinjene Države da “ozbiljno razmisle o vlastitim postupcima”, šef kineske diplomacije Wang je kazao kako Sjedinjene Države, a ne Kina, bez prestanka isporučuju oružje na bojno polje.
U ovom trenutku, međutim, i Rusija i Ukrajina vape za novim streljivom. Moskva apelira na Sjevernu Koreju i Iran da im dopune zalihe haubičkih granata 122 mm i 152 mm, koje Kina također ima u svom arsenalu. I zapadni saveznici pokušavaju nabaviti više streljiva 152 mm za ukrajinske haubice iz sovjetske ere, te nastoje proizvesti više streljiva od 155 mm NATO standarda za topništvo kojim opskrbljuju Ukrajinu od početka rata.
Groznica za granatama potaknuta je golemom svakodnevnom količinom granatiranja i ukrajinskih i ruskih snaga. “Rat u Ukrajini troši golemu količinu streljiva i iscrpljuje savezničke zalihe”, priznao je nedavno i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku ministara obrane u Bruxellesu. Trenutačna stopa potrošnje streljiva u Ukrajini višestruko je veća od zapadne stope proizvodnje, a vjerojatno je taj omjer još gori kad je posrijedi ruska proizvodnja. Samo bi Kina, sa svojim proizvodnim kapacitetom za topništvo dugog dometa, raketne bacače, projektile zemlja-zemlja i bespilotne letjelice, mogla nadoknaditi ogromni ruski zaostatak. Upitan o izvješću njemačkog lista Der Spiegel da Kina pregovara o isporuci bespilotnih jurišnih bespilotnih letjelica Rusiji, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a John Kirby je rekao: “Nemam ništa za vas u vezi s tim”.
Nakon što je u petak službeni Peking pozvao na sveobuhvatni prekid vatre u skladu sa svojim mirovnim planom od 12 točaka, i Antony Blinken i Jens Stoltenberg reagirali su vrlo skeptično na njihov prijedlog. Rekli su da nikakvo rješenje ne bi trebalo dopustiti Rusiji da se “odmori” i “ponovno naoruža”. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski reagirao je nešto pozitivnije, rekavši da kineski prijedlog ne vidi kao konkretan plan, već kao ‘produktivnu gestu‘. I on je, međutim, naglasio da je glavna briga Ukrajine da Peking ne naoruža Moskvu, piše Slobodna Dalmacija.
“Jako želim vjerovati da Kina neće isporučivati oružje Rusiji i za mene je to vrlo važno”, rekao je Zelenskij.
Do danas je Bidenova administracija izdvojila više od 30 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. Američki dužnosnici nisu kvantificirali količinu pomoći za koju tvrde da Kina razmišlja poslati Moskvi, osim što su rekli da je “znatna”.
Jedno od glavnih vojnih ograničenja za Rusiju u ovome trenutku je ograničena opskrba topničkim streljivom, suglasni su vojni stručnjaci. Ruska vojska je „artiljerijska vojska”, te su ruske snage u Ukrajini lani koristile svoju prednost u topništvu kako bi nadoknađivale nedostatak ljudstva, ali su pritom trošili više od pola milijuna granata mjesečno. Kao rezultat toga sad su prisiljeni ograničiti opskrbu topničkim granatama, a nedostatak streljiva jedan je od najvažnijih faktora u svakom ratu.
Uz upozorenja Kini, washingtonska administracija je pokrenula i nove optužbe protiv Irana koji je glavni ruski opskrbljivač bespilotnim letjelicama za gađanje ukrajinske infrastrukture.
“Imamo informacije da se iranska potpora Rusiji dodatno širi”, objavio je John Kirby u petak. Iran je očito isporučio i topničke i tenkovske projektile Rusiji, a zauzvrat im Moskva nudi “obrambenu suradnju bez presedana, uključujući projektile, elektroniku i protuzračnu obranu.”
„Vjerujemo da bi Rusija uskoro mogla osigurati Iranu borbene zrakoplove. Iran od Rusije traži vojnu opremu vrijednu milijarde dolara, uključujući kupnju jurišnih helikoptera i radara.”, objasnio je Kirby.
Iran je službeno zanijekao i da je Rusiji poslao bilo kakve bespilotne letjelice za upotrebu u Ukrajini. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova u Teheranu Nasser Kanaani rekao je za rusku medijsku kuću Sputnik da Moskva i Iran imaju dugu povijest vojne suradnje koja prethodi ukrajinskom sukobu, piše Slobodna Dalmacija.
