– Ako možemovci žele biti dosljedni, bolje bi bilo da vrate “očevo” ime na današnji Trg Republike Hrvatske
Vijeće zagrebačke gradske četvrti Gornji grad – Medveščak, u kojem većinu drži Možemo!, a članica je i saborska zastupnica Urša Raukar Gamulin, nekidan je izglasalo da se u Fond imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu uvrsti i ono komunističke revolucionarke i političarke Milke Planinc.
Izazvalo je to priličan broj reakcija oporbenih političara koji smatraju da je prva jugoslavenska premijerka Planinc, najpoznatija kao čelnica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske koja je dala uhititi aktere hrvatskog proljeća, među ostalima Franju Tuđmana i Dražena Budišu, a onda i 1982., u vrijeme ozbiljne ekonomske krize u SFRJ, odlučila o famoznoj par-nepar vožnji, prijeporna ličnost.
Slaže se s time i povjesničar Tvrtko Jakovina. Prema njegovu mišljenju, postoje i neprijeporne osobe iz partizanskog pokreta koje više zaslužuju svoju ulicu ili su je možda već imale pa bi im je trebalo vratiti. Kao primjer daje vraćenu bistu Ive Lole Ribara i Prolaz sestara Baković. Povijesno gledano, izbor Planinc također nije najbolja opcija.
– Razdoblje od 1971. do 1990. vjerojatno je najlošije istraženo. Puno toga je ostalo neobjašnjeno i nerasvijetljeno, prema tome i Planinc, čije bi ime moglo biti prijeporno – objašnjava Jakovina.
Pozdravlja pritom što Grad mijenja nazive četiriju ulica nazvanih po dužnosnicima NDH, ulice Filipa Lukasa, Vladimira Arka, Antuna Bonifačića i nadbiskupa Ivana Šarića.
– Žao mi je jedino što nam je trebalo 30 godina da se to počne mijenjati – kaže.
S druge strane, Zlatko Hasanbegović, povjesničar i saborski zastupnik, misli da pravo pitanje nije ono o povijesnoj ulozi Milke Planinc, iako je za njega ona “najopskurnija figura ocvale faze komunizma”, nego koji su točno motivi predlagatelja, odnosno platforme Možemo!
– Je li moguće da je Zagreb u 21. st., u EU, postao oaza boljševičke nostalgije? Je li ova odluka konačni dokaz da je iza franšize Možemo!, njihova klimatskog ludila i lezbijskog sindikalizma, ustvari baštinjenje propalog jugoslavenskog komunizma. Možda oni misle da je Milka Planinc jugoslavenska Greta Thunberg. Nadam se da će ta odluka ostati na trenutnoj bizarnosti i da neće ići dalje – kaže Hasanbegović.
Dodaje i da je Planinc, osim simbola jugoslavenskog obračunavanja s neistomišljenicima i propalog projekta kada su ljudi vozili par-nepar, imala i problematičnu raniju fazu, piše Jutarnji.
– Bila je politička komesarka dalmatinske brigade uz koju se veže egzekucija širokobrijeških fratara i zarobljenih vojnika i civila na Kočevskom rogu. Ako možemovci žele biti dosljedni, bolje bi bilo da vrate “očevo” ime na današnji Trg Republike Hrvatske – zaključuje.
