Prvi put, u Hrvatskoj u srijedu je u 8 sati počeo upis državnih obveznica namijenjenih građanima, tzv. narodnih obveznica
Oni koji su očekivali redove u bankama zbog velikog interesa građana za kupnju državnih obveznica, vjerojatno su ostali iznenađeni njihovim izostankom, ali to nikako ne znači i slabo zanimanje za ovo ulaganje. Neslužbene informacije govore da su službenici banaka imali jako puno posla i da je interes “vrlo velik”.
Ekonomist Ljubo Jurčić je među onima koji će investirati u narodne obveznice.
– Uložiti ću u narodne obveznice 100 tisuća eura. To je novac koji sam u prethodnim godinama ulagao na tržištu kapitala, sada mi je na tekućem računu i nisam ga oročio jer su kamate niske. S druge strane, u ročnosti obveznice od dvije godine i prinosu od tri i pol posto vidim dobru priliku za ulaganje. Na tržištu kapitala nikada nisam kupovao pojedinačne dionice, nego sam ulagao u fondove. Izašao sam i iz toga jer je postalo prerizično posljednjih godina. Na tržištu kapitala ulagao sam novac ostvaren prodajom tvrtki koje sam imao prije ulaska u politiku, odnosno prodao sam te tvrtke upravo zbog ulaska u politiku – kazao je Jurčić.
Ističe da su narodne obveznice dobra stvar, ali i ništa novo na ovim prostorima. Njegovi roditelji su, primjerice, kupovali narodne obveznice za izgradnju autoceste Zagreb-Split.
– Država se u ovome trenutku može zadužiti povoljnije kod poslovnih banaka, ali se odlučila na ovaj potez i pružila priliku građanima, ulagačima da zarade. Država jamči za oročene štedne uloge do 100 tisuća kuna, tako da se tu za one koji imaju veće štedne uloge od 100 tisuća kuna otvara mogućnost dodatne sigurnosti – zaključio je Jurčić, piše Jutarnji.hr.
Dobra prilika
Za razliku od njega Nenad Bakić, investitor na tržištu kapitala, ovaj put neće ići na ulaganje.
– Neću kupiti narodne obveznice jer na tržištu kapitala ne ulažem u obveznice, već u dionice kompanija. Inače su narodne obveznice dobra prilika za ulaganje, jer je ponuđeni prinos od tri i pol posto značajno veći od kamata na oročenu štednju. Mislim da je ovo dobra prilika za naše građane koji štede u bankama, a kojima ulaganje na tržištu kapitala nije poznato područje, da sagledaju bolje uvjete koje pruža ulaganje u obveznice. U svakom slučaju, narodne obveznice su sigurnije ulaganje od oročene štednje – kaže Bakić.
Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta smatra da prosječni građanin nije u dovoljnoj mjeri informiran o mogućnostima ulaganja raspoložive štednje, prednostima i nedostacima pojedinih ulaganja, što je to tržište kapitala i koja je uloga brokera.
– Zato smatram da objašnjenje ministra financija da se izdavanjem državnih obveznica želi potaknuti uključivanje građana i oživljavanje tržišta kapitala treba nadopuniti primjerenim educiranjem građana o vrstama ulaganja – kazala je.
Ulaganje u državne obveznice, dodaje, smatra se manje rizičnim od ulaganja u dionice i fondove, a država nudi viši prinos nego što banke nude kamatnu stopu za štednju. “Ukoliko ih ne prodaju prije, već na rok dospijeća, postoji velika vjerojatnost ostvarivanja obećanih prinosa. Izdavanje na dvije godine, odnosno kraći rok dospijeća, omogućuje građanima ostvarivanje prinosa na ulaganje u prihvatljivom roku. Uz prednosti, postoje i one negativne strane, poput pada tržišne vrijednosti obveznica i negativnih realnih prinosi”, navodi. Mišljenja je da razlog izdavanju državnih obveznica nije isključivo briga o diverzifikaciji portfelja građana kao potencijalnih ulagača ili prikupljanje sredstava za podmirenje dospjelih obveza države, već da je riječ o aktivnostima primjerenim početku predizborne kampanje.
Na pitanje namjerava li kupiti obveznice kazala je: “Budući da nisam državna dužnosnica, nisam u obvezi javno iznositi odluke o privatnim ulaganjima pa tako niti o mojoj namjeri upisa državnih obveznica”.
Povlaštene informacije
Namjeru kupnje obveznica nema ni njezin kolega s Instituta, Damir Ivan Anić, a razlog je: “Trenutno investiram u kuću i nemam dodatnog novca”.
Hrvoje Prpić, poduzetnik i ulagač neće sada ulagati u narodne obveznice jer to ne odgovara njegovom porftelju.
“Ali, to je dobra prilika i sigurno bih 10 posto portfelja uložio. Mislim da su obveznice dobra i sigurna prilika za starije ulagače, ali za mlađe, sklonije riziku, ipak bih preporučio dionice i kripto”, kaže Prpić.
Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a:
– Na mene kao osobu koja zamjenjuje guvernera kao člana Upravnog vijeća na sastancima Upravnog vijeća Europske središnje banke primjenjuje se Kodeks ponašanja za visoke dužnosnike Europske središnje banke. Ovaj kodeks propisuje zabrane u pogledu ulaganja koje obuhvaćaju i ulaganje u državne obveznice zemalja europodručja, stoga ne namjeravam kupiti ‘narodne obveznice‘.
Tomislav Ćorić, viceguverner HNB-a:
– Izdavanje ‘narodne obveznice‘ je dobra inicijativa Vlade, ali na mene se kao člana Nadzornog odbora ESB-a primjenjuje Kodeks ponašanja za visoke dužnosnike Europske središnje banke, a taj kodeks propisuje zabranu ulaganja u državne obveznice zemalja europodručja i stoga neću kupiti ‘narodne obveznice‘.
Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a:
– Ne namjeravam ulagati u narodne obveznice. Inače, u interesu transparentnosti, financijska sredstva trenutno držim na tekućem računu, odnosno ne ulažem na financijskim tržištima. Ako se u nekom trenutku odlučim na takvu opciju, dok sam na trenutnom poslu sigurno neću ulagati u vrijednosne papire bilo kojeg pojedinačnog izdavatelja, uključujući i države, nego ću upravljanje provjeriti nekoj od specijaliziranih tvrtki, bez mogućnosti mog utjecaja na alokaciju portfelja. Smatram da takav pristup ulaganjima najbolje odražava duh najažurnijih smjernica HNB-a i ESB-a. Također, prije bilo kakvog, iole relevantnog ulaganja ću kao upućena osoba u HNB-u, što sam temeljem informacija kojima raspolažem u sklopu obavljanja posla, svakako tražiti odobrenje Ureda za usklađenost poslovanja HNB-a.
Poduzetnik Branko Roglić.
– Narodna obveznica, prema mom mišljenju, nije namijenjena poduzetnicima među koje i sam spadam. Poduzetnik sav svoj novac ulaže u biznis kojim se bavi, a ne u obveznice. Tako i ja razmišljam i radim. Narodne obveznice namijenjene su, primjerice, umirovljenicima koji imaju višak ušteđevine raspoloživ za ulaganja. To je idealno za njih, da ulože i zarade, a zarada je sigurna, 3,25 posto na uloženo. Prema tome, postoji jedan dio ljudi za koje je to idealno i kojima se to može preporučiti, piše Jutarnji.hr.
