Poznato je da čokolada, alkohol i kolači potiču glad i tjeraju nas da pojedemo i popijemo više nego što možemo, odnosno više nego što bismo možda trebali. Oni šapuću našem hipotalamusu, centru za nagrađivanje u našem mozgu da su nam potrebni.
Hipotalamus osim termoregulacije, umora i sna, regulira i žeđ te sitost/glad, a određena vrsta hrane može ga prevariti, prenosi Eat This, Not That.
Iako je u redu uživati u slatkim namirnicama s vremena na vrijeme, dobro je biti oprezan kada su slastice u pitanju. Ipak, postoji i neka druga hrana koja izaziva dodatnu žudnju i tako uzrokuje i mnogima ono najgore – debljanje.
Bijela tjestenina, kruh i drugi rafinirani ugljikohidrati
Zašto si grabite još, nakon što ste pojeli cijeli tanjur špageta s umakom i mesom? Vjerojatno iz istog razloga kao kada dodajete još pahuljica kada vam u zdjelici ostane mlijeka.
Rafinirani ugljikohidrati ne zadovoljavaju glad zadugo jer im nedostaje vlakana, a u slučaju mnogih žitarica koje dolaze u kutiji , dobit ćete jako veliku količinu i šećera. Dodani šećeri i rafinirani ugljikohidrati povećavaju razinu šećera u krvi i zbog toga ćete gotovo uvijek morati jesti više kako bi imali osjećaj da ste zadovoljili svoje potrebe, a dodatne kalorije vjerojatno će završiti kao visceralna masnoća u vašem središnjem dijelu tijela.
Pržena i procesuirana hrana
“Tipično je hiperprocesirana hrana s visokim udjelom kalorija, dodanih šećera, soli i zasićenih masti najgori pokretač žudnje”, rekla je registrirana dijetetičarka Mary Wertz. Primjeri ukusne, hiperprocesirane hrane uključuju gazirana pića i druga zaslađena pića, hrenovke, pomfrit, smrznutu pizzu i krafne.
“Kada zagrizemo primjerice žele krafnu dobit ćemo nalet predivnih okusa zbog vrlo ugodne kremaste teksture. Taj osjećaj u ustima rezultira porastom pozitivnih osjećaja zadovoljstva, tjerajući nas da želimo više”, objasnila je nutricionistica Blanca Garcia. Garcia kaže da smo posebno osjetljivi na ove osjećaje kada smo pod stresom ili doživljavamo negativne emocije. Oni su kao melem na ranu. Naime, ova hrana može potaknuti oslobađanje metaboličkih hormona, hormona stresa i apetita kao što su inzulin, kortizol, dopamin, leptin i grelin, a svi oni igraju ulogu u žudnji za hranom.
Sladoled
Jedna je studija otkrila kako je visokokalorična hrana koja je i masna i slatka istovremeno, poput sladoleda, uzrokovala kompulzivno prejedanje. Znanstvenici s Instituta za istraživanje Scripps na Floridi izvijestili su da je ova vrlo ukusna hrana uzrokovala oslobađanje neurokemijskog dopamina koji pruža dobar osjećaj, stvarajući isti učinak koji kokain ili heroin izazivaju u centru za nagrađivanje u mozgu.
Osim toga, istraživači su primijetili da, slično učinku lijekova koji izazivaju ovisnost, što više ove hrane konzumirate, to ćete više morati jesti kako bi dobili istu razinu zadovoljstva.
Bomboni
Iako su svi slatkiši nepovoljni za zadržavanje sitosti, u ovoj se kategoriji posebno ističu bomboni. Određeni slatkiši napravljeni od kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze mogu biti najgora vrsta za jelo ako ste zabrinuti zbog svoje težine. Neka provedena istraživanja sugeriraju da konzumacija fruktoze uzrokuje otpornost na leptin i dovodi do razvoja pretilosti. Leptin je hormon koji suzbija apetit ili povećava tjelesnu potrošnju energije. Otpornost na leptin uzrokuje osjećaj stalne gladi čak i kada je unesena dovoljna količina hrane, piše centarzdravlja.hr
Kako znati je li povrće svježe? Postanite ekspert uz tri ključna pravila za kupovinu
