Političari lome koplja oko izbornog zakona, evo što kaže struka

O tome kakav nam izborni sustav treba u Točki na tjedan raspravljali su vodeći autoriteti za izborne sustave s područja politologije i ustavnog prava, profesor Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti te profesor s katedre ustavnog prava na Pravnom fakultetu Robert Podolnjak.

Na pitanje kasni li odluka Ustavnog suda kojom je zakon o izbornim jedinicama proglašen neustavnim, Podolnjak ističe:

“Apsolutno da, ona kasni 12 godina. Umjesto izvješća iz 2010. godine, oni su tada već trebali ukinuti zakon o izbornim jedinicama. Broj birača u tadašnjim izbornim jedinicama nije jamčio ustavno načelo jednake biračke moći. Najgore je što je ukinut kratko vrijeme prije parlamentarnih izbora. U drugim državama u pravilu se zakonodavcu daje dvije do tri godine za potrebne izmjene zakona. U našem slučaju imate rok od pola godine, sa saborskom stankom od dva mjeseca tijekom ljeta, u kojem bi zakonodavac trebao donijeti zakon o izbornim jedinicama. U ovom trenutku nemate ništa, ni viziju, niti je postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću pokrenut, da ne govorimo o prijedlogu Vlade i dva saborska čitanja… Sve ono što bi trebala biti dobra parlamentarna praksa teško da može biti ispunjeno u ovom kratkom razdoblju”.

Profesor Čular komentira dosadašnji sustav izbornih jedinica: “Prva negativna posljedica je ona na stvarnu jednakost biračkog prava jer direktno utječe na jednu od temeljnih ustavnih vrijednosti jednakosti građana u izbornom postupku. Druge stvari su vezane za granice jedinica koje idu mimo svih administrativnih i prirodnih regionalnih podjela, osim u 3., 4. i 5. izbornoj jedinici koje su i dosad pratile županijske granice. Naravno, možemo pričati i o broju izbornih jedinica koji se pokazao prevelik jer ne možete dijeliti mandate u jedinici, a onda to ima utjecaj na disproporcionalnost i na to da stranke koje prijeđu izborni prag od 5% ne dobiju mandat”.

Kakav je izborni sustav potreban Hrvatskoj?

Profesor Čular smatra da su osnovne promjene koje treba uvesti sljedeće: “Ono što bi za Hrvatsku bilo optimalno je da se promjene granice jedinica na način da one idu granicama županija. To je moguće u različitom broju izbornih jedinica, a onda da se svakoj jedinici da broj mandata temeljem određenih kriterija. Ono što je važno u ovoj odluci Ustavnog suda je to što je rečeno da svako pouzdavanje u registar birača isto tako proizvodi nejednakost biračkog prava. Mislim da je to važno tako da će HDZ i Sabor morati i to uzeti u obzir”.

Podolnjak dodaje: “Stručna razmišljanja idu u smjeru da, ako krenemo i od Venecijanske komisije, velika većina europskih država koje imaju razmjerni sustav kao mi, imaju izborne jedinice koje idu granicama upravnih jedinica koje postoje u toj državi. To bismo i mi htjeli u Hrvatskoj zato što onda više ne morate prekrajati izborne jedinice svaki put kad se mijenja broj birača ili stanovnika u državi nakon nekog popisa. Prema tome imate jedinice koje su trajne i koje su geografski definirane i s njima se građani identificiraju”.

“Drugo, u toj situaciji bira se različit broj zastupnika u izbornim jedinicama, i to je vrlo jednostavno, tada prije svakih izbora definirate samo da li treba mijenjati broj zastupnika u nekoj izbornoj jedinici. Treće, što je vrlo važno je kriterij hoće li broj birača biti temelj za definiranje izbornih jedinica ili broj stanovnika. Ja stojim na stajalištu da to mora biti broj stanovnika jer nam je broj birača apsolutno nevjerodostojan. Imamo pola milijuna birača viška. Oni postoje, ali su vjerojatno izvan RH. Stoga postoji posebna jedinica za njih. Također, velika većina europskih država ima broj stanovnika kao kriterij. Hrvatska bi bila samo jedna među velikom većinom država. To je relevantan kriterij”, zaključuje Podolnjak.

Čular dodaje: “Većina viškova proizlazi iz fiktivnih prebivališta, a jedini način da ih se riješite je pojedinačna akcija u svakom pojedinom slučaju. Zato bi bilo bolje za sljedeće izbore naći rješenje koje ide mimo biračkih popisa i samim time Parlament će morati intervenirati u zakon o izborima, premda Ustavni sud nije ukinuo nijedan članak, ali smatram da će se morati intervenirati. Nemojmo ni popis stanovništva smatrati apsolutno točnim. To je jedno anketno ispitivanje nakon kojeg nije napravljen ni kontrolni popis. Međutim, ipak nam logika govori da je točniji nego li birački popisi. Treća stvar, sad su u proceduri izmjene Ustava. To će biti užasan problem jer onda nema više rješenja izvan toga. Morat ćemo se prije ili kasnije suočiti s pitanjem viškova”, piše N1.

Share This Article