Osobe s krvnom grupom A imaju veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar prije 60. godine u usporedbi s osobama s drugim krvnim grupama, pokazuju istraživanja.
Krvne grupe opisuju bogatu raznolikost kemikalija na površini naših crvenih krvnih stanica. Među najpoznatijima su one nazvane A i B, koje mogu biti prisutne zajedno kao AB, pojedinačno kao A ili B, ili uopće ne biti prisutne kao 0, piše Science Alert.
Čak i unutar ovih glavnih krvnih grupa, postoje suptilne varijacije koje proizlaze iz mutacija odgovornih gena. U studiji objavljenoj prošle godine, istraživači genomike otkrili su jasnu vezu između gena za podskupinu A1 i ranog početka moždanog udara.
Istraživači su prikupili podatke iz 48 genetskih studija, koje su uključivale otprilike 17.000 ljudi s moždanim udarom i gotovo 600.000 osoba iz kontrolne skupine bez moždanog udara. Svi sudionici bili su u dobi od 18 do 59 godina.
Pretraživanje cijelog genoma otkrilo je dvije lokacije snažno povezane s ranijim rizikom od moždanog udara. Jedan se poklopio s mjestom gdje se nalaze geni za krvnu grupu.
Čak 16 posto veće šanse
Druga analiza specifičnih tipova gena krvne grupe zatim je otkrila da su ljudi čiji je genom kodiran za varijaciju A grupe imali 16 posto veće šanse za moždani udar prije 60. godine, u usporedbi s populacijom drugih krvnih grupa. Za one s genom za skupinu 01 rizik je bio manji za 12 posto.
Međutim, istraživači su primijetili da je dodatni rizik od moždanog udara u ljudi s krvnom grupom A malen, tako da nema potrebe za dodatnim oprezom ili probirom u ovoj skupini. “Još uvijek ne znamo zašto bi krvna grupa A predstavljala veći rizik”, rekao je stariji autor i vaskularni neurolog Steven Kittner sa Sveučilišta Maryland.
“Ali to vjerojatno ima veze s čimbenicima zgrušavanja krvi poput trombocita i stanica koje oblažu krvne žile, kao i drugih cirkulirajućih proteina, koji svi igraju ulogu u razvoju krvnih ugrušaka”, dodao je.
Dok se nalazi studije mogu činiti alarmantnima stavimo ih u kontekst. Svake godine u SAD-u nešto manje od 800.000 osoba doživi moždani udar. Većina njih, oko tri od svaka četiri, događa se kod ljudi starijih od 65 godina, s tim da se rizici udvostručuju svakog desetljeća nakon 55. godine.
Također, ljudi uključeni u studiju živjeli su u Sjevernoj Americi, Europi, Japanu, Pakistanu i Australiji, a ljudi neeuropskog porijekla činili su samo 35 posto sudionika. Buduće studije s raznolikijim uzorkom mogle bi pomoći u razjašnjavanju značaja rezultata. “Jasno je da nam je potrebno više naknadnih studija kako bismo razjasnili mehanizme povećanog rizika od moždanog udara”, rekao je Kittner.
Ključno otkriće
Još jedno ključno otkriće studije došlo je usporedbom ljudi koji su imali moždani udar prije 60. godine života s onima koji su imali moždani udar nakon 60. godine. Za ovo su istraživači koristili skup podataka od oko 9.300 ljudi starijih od 60 godina koji su imali moždani udar i oko 25.000 osoba iz kontrolne skupine starijih od 60 godina koje nisu imale moždani udar.
Otkrili su da je povećani rizik od moždanog udara u krvnoj grupi A postao beznačajan u skupini s kasnim početkom moždanog udara, što sugerira da moždani udari koji se dogode u ranoj dobi mogu imati drugačiji mehanizam u usporedbi s onima koji se dogode kasnije.
Moždani udar kod mlađih ljudi manje je vjerojatno da će biti uzrokovan nakupljanjem masnih naslaga u arterijama (proces koji se naziva ateroskleroza), a veća je vjerojatnost da će biti uzrokovan čimbenicima koji imaju veze sa stvaranjem ugrušaka, kažu autori.
Studija je također otkrila da ljudi s krvnom grupom B imaju oko 11 posto veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar u usporedbi s kontrolnom skupinom bez moždanog udara, bez obzira na njihovu dob. Prethodne studije pokazuju da je dio genoma koji kodira krvnu grupu, nazvan ‘ABO lokus’, povezan s kalcifikacijom koronarne arterije, koja ograničava protok krvi, i srčanim udarom.
Genetski slijed za krvne grupe A i B također je povezan s nešto većim rizikom od krvnih ugrušaka u venama, što se naziva venska tromboza, prenosi N1.
Znanstvenici napravili “kiborg” stanice koje bi mogle transformirati medicinu
