Cijene pojedinih promatranih roba i usluga od početka rujna prošle godine do kraja siječnja ove godine konstantno su rasle.
Poskupljenja u tome razdoblju zabilježena su kod ukupno 30 posto promatranih roba i usluga na području triju dalmatinskih županija i to u prosjeku za pet kuna – doznaje Sloboda Dalmacija od Renate Madžar, predsjednice kninske udruge “ZvoniMir”, koja u sklopu projekta “Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj” Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja bilježi kretanje cijena na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije. “Tajni kupci” udruge prate kretanje cijena ukupno 55 odabranih roba i usluga kod 21 poslovnog subjekta u ovim trima županijama, od mesa, kruha, brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, voća i povrća, kave te ostalih prehrambenih proizvoda i pića, do usluga u frizera, pedikera, kemijskim čistionicama do cijena pojedinih jela u restoranima i hotelima.
Prate cijene cijelu godinu
Udruga “ZvoniMir” zajedno s ostalih pet udruga za zaštitu potrošača iz cijele Hrvatske, pratit će cijene istih proizvoda tijekom trajanja projekta u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, to jest od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. godine.
Udruga iz Knina upravo je objavila izvještaj s tabličnim pregledom i precizno navedenim cijenama roba i usluga kod konkretnih poslovnih subjekata u tri dalmatinske županije, i to poseban izvještaj za siječanj ove godine te poseban izvještaj s pregledom cijena roba i usluga od 1. rujna prošle do 31. siječnja ove godine, a sve je dostupno na mrežnim stranicama udruge.
Prema izvješću, najviše je u promatranom razdoblju porasla cijena pšeničnog bijelog kruha od 500 grama u jednom trgovačkom centru i to više od 63 posto: u rujnu je koštao 5,49 kuna, a krajem siječnja ove godine 8,97 kuna. Također, cijena svinjskog buta bez kostiju u istom trgovačkom lancu porasla je oko 55 posto ili nešto manje od 15 kuna – u rujnu je koštao 26,99 kuna po kilogramu, a u siječnju čak 41,82 kune. Kada se pogledaju samo usluge, za njih 45 posto podignute su cijene u ovom razdoblju i to u prosjeku za 5,70 kuna. Najviše je poskupjela usluga kemijskog čišćenja košulje i to čak 50 posto – u četiri posljednja mjeseca 2022. godine ta je usluga koštala 40 kuna, da bi u siječnju skočila na 60,28 kuna.
Ukupno gledano, u posljednjih pet mjeseci porasle su cijene 18 roba i usluga koje u ovim trima županijama prati udruga “ZvoniMir”. Osim pobrojanih, skuplja je i espresso kava u pojedinim hotelima i restoranima, banane u nekima od trgovačkih lanaca, tjestenina, jogurt, jaja (negdje i više od 20 posto), grah (i do 25 posto), crveni luk, panceta, pojedine vrste piva, neka gazirana pića, usluge šišanja, pedikure (negdje i više od 35 posto) te mjesečne članarine u teretanama. Iz tablica je također vidljivo da su neki trgovci i obrtnici cijene postepeno povećavali od rujna do siječnja, a neki su cijene podigli tek od 1. siječnja ove godine s uvođenjem eura.
Renata Madžar je za Slobodnu Dalmaciju odgovorila na pitanje jesu li u siječnju igdje zabilježili niže cijene, je li se netko odlučio za pojeftinjenja.
Samo na akcijama
– A ne. Ništa nije bitno pojeftinilo. Ako je i bilo nekih spuštanja cijena, sve je to bilo do najviše jedne kune. Eventualno bi se neki proizvodi našli na akcijama, što znači da se nakon isteka akcije cijene vraćaju na staro – ističe sugovornica.
Također, tajni su kupci udruge evidentirali da se neki trgovci i obrtnici nalaze na listi nepravilnosti, ali u tablicama se ne navodi priroda tih nepravilnosti, što je također jedan od problema s kojima se cijeli projekt susreće. Naime, iako je, recimo to tako, primarna zadaća projekta “Tajni kupac” pratiti jesu li cijene kod promatranih subjekata pravilno obračunate i dvojno prikazane (u kunama i eurima), za javnost su se ništa manje interesantnima pokazali i podaci o kretanju i iznosima cijena promatranih proizvoda iz kojih se može iščitati koliko su pojedine robe i usluge poskupljivale posljednjih mjeseci. I ništa manje bitno – je li bilo onih koji su “lovili u mutnom”, to jest jesu li prelazak na euro početkom godine iskoristili za poskupljenja pojedinih proizvoda.
Međutim, tu se cijeli projekt našao na udaru. Mediji su se raspisali o njegovoj propasti, među ostalim i zato što udruge, čak i kada evidentiraju povećanja cijena pojedine robe ili usluge konkretnog poslovnog subjekta, nemaju nikakvih ovlasti ili obveza u smislu kažnjavanja ili podnošenja prijava, pa čak ni Državnom inspektoratu. Manjkavosti projekta nisu negirali ni iz samih udruga, upozoravalo se i na to da zbog praćenja cijena uvijek istih roba i usluga kod istih poslovnih subjekata – njihov posao i nije više tako “tajan”. Ipak, udruge i dalje rade svoj posao.
Izvješća Ministarstvu
– Mi u projektu ne istražujemo jesu li povećanja cijena bila opravdana ili ne, je li netko povećao cijenu pojedine robe ili usluge zbog prelaska na euro ili zbog poskupljenja cijena energenata, sirovina, usluga dobavljača i slično. Udruge bilježe promjene cijena, nemamo mehanizme da bismo nekoga kažnjavali. Međutim, sve udruge tablice i sva izvješća šalju Ministarstvu gospodarstva, dajemo im informacije na temelju kojih oni mogu intervenirati – objašnjava Renata Madžar za Slobodnu Dalmaciju, uz opasku kako vjeruje da bi, kada bi se ponovno radio natječaj za projekt tajnih kupaca, Ministarstvo gospodarstva to sada bolje napravilo.
‘Tajni kupac‘
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, koja također sudjeluje u projektu “Tajni kupac”, kaže njezina predsjednica Ana Knežević, idućih će dana objaviti najnovije izvješće za siječanj 2023. o kretanju cijena za 60 proizvoda i 36 usluga čije cijene prate u Zagrebu, Sisku i Puli. Prema njezinim riječima, artikli čije cijene poskupljuju obično su oni čije maksimalne cijene Vlada nije ograničila, poput svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, povrća i sl.
– Osim toga, Udruzi se javljaju potrošači koji konstantno obavještavaju o poskupljenjima različitih proizvoda i usluga. Nitko nije javio da su se pojedine cijene vratile na razinu 31. prosinca 2022. godine. Ne kažemo da su sva poskupljenja neopravdana, ali potrošačima bi bilo od velike pomoći kada bi Državni inspektorat objavio takozvane “crne liste” s imenima onih koji su neopravdano podizali cijene i “bijele liste” na kojima bi bili navedeni oni koji su vratili cijene na staro – predlaže Ana Knežević, piše Slobodna Dalmacija.
