U sljedećih nekoliko tjedana rata u Ukrajini, sve češće ćemo slušati frazu “proljetna ofenziva”.
U tradicionalnom vojnom smislu, radi se o trenutku kada vojske pokušavaju uhvatiti zamah nakon što su obnavljali zalihe tijekom hladnih zimskih mjeseci. Istina je da su borbe u Ukrajini postale statične u hladnim uvjetima, no svi znakovi upućuju da će uskoro doći do ruskog pokušaja prodora.
Moskva je mobilizirala stotine tisuća novih vojnika, ali i povećala proizvodnju oružja i streljiva, prenosi BBC.
Kijev očekuje velike napade s istoka i juga već 24. veljače, točno godinu dana od početka pune invazije na Ukrajinu.
Ako Rusija pokrene novu ofenzivu, što će pokušati osvojiti?
Bahmut
Ovaj grad na istoku zemlje već tjednima je u središtu pozornosti zbog žestokih sukoba za kontrolu. Za sada Kijev ne daje znakove da je spreman na taktičko povlačenje, već tvrde da Rusi po danu izgube do 500 vojnika u napadima. Ukrajina tvrdi da gubici u njihovim redovima nisu toliko veliki.
Čini se da je standardna ruska vojska zamijenila plaćenike iz odreda Wagner, no zasad ukrajinske trupe drže kontrolu nad gradom. Ako i kada Bahmut padne, očekuje se da će ruske snage krenuti prema gradovima Kramatorsku i Slovjansku, što bi Moskvi omogućilo da okupira čitavu regiju Donjeck, što je jedan od njenih službenih ciljeva. Ipak, to bi značilo okupaciju više od 10.360 tisuća kvadratnih kilometara teritorija. Da bi do toga došlo, Ukrajina bi morala biti ozbiljno nadjačana ili iznenađena.
Vuhledar
Ovaj grad na jugoistočnom dijelu fronte ključan je za Moskvu iz dva razloga.
Prvo, nalazi se blizu jedinoj željezničkoj pruzi prema anektiranom Krimu. Upravo iz Vuhledara su ukrajinske trupe napadale ruske teretne vlakove. Vuhledar je sličan Bahmutu jer je njegova važnost za Ruse više simbolička nego taktička. Ukrajina je uvjerena da će Moskva ove ciljeve pokušati ispuniti što je prije moguće.
Uz okupaciju čitavog Donbasa, Vladimir Putin, vjeruje se, želi proširiti kopneni koridor između Krima i Rusije. Okupacija Vuhledara sigurno bi u tome pomogla, no ona bi više značila Kremlju za propagandu, jer vojne pobjede omogućavaju Rusiji da opravda svoju “specijalnu vojnu operaciju” i ušutka kritičare.
Zaporižje
Fronta južno od Zaporižja još je jedna lokacija koja zadaje glavobolje Kijevu. Zabrinuti su da bi Rusi mogli pokušati proboj prema sjeveru i gradovima Orikhivu i Pokrovsku. Kada bi do toga došlo, Ukrajinci bi izgubili pozicije s kojih lansiraju rakete duljeg dometa duboko u teritorij koji Rusija kontrolira na jugu.
Moskva se ovdje također boji ukrajinskog proboja prema Melitopolju. U Kijevu se već ranije raspravljalo o važnosti ovoga grada, kada je rečeno da bi oslobađanje Melitopolja omogućilo Ukrajini da presječe ruske linije opskrbe prema Krimu. Ipak, glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga priznao je da njegove trupe nemaju dovoljno ni ljudi ni opreme da bi tako nešto pokušale.
Harkiv
Iako se nalazi na manje od 40 kilometara od ruske granice, drugi najveći ukrajinski grad nikad nije pao u ruke Rusima.
Kao i mnoga druga područja, većinom je uništen ruskim pokušajima da ga otme Ukrajincima. Stanovnici Harkiva preživljavaju gotovo svakodnevne raketne napade, kao i nestanke struje.
Iako nema povećanja broja neprijateljskih trupa oko grada, Rusi sve češće granatiraju civilna područja. Neki dužnosnici lokalne vojske kažu da ih ne bi iznenadilo da Rusi pokrenu još jedan napad na ovom području. I dok ništa ne garantira da bi Rusi mogli osvojiti grad u koji nisu uspjeli ući čitavu prošlu godinu, okupacija Harkiva mogla bi im donijeti značajnu stratešku prednost – okupatori bi mogli prerezati veze s Kijevom i spriječiti ukrajinskim trupama da se vrate u glavni grad.
Kijev
Glavni grad Ukrajine još uvijek je jackpot za Ruse. Ipak, ovo više nije 2022. godina.
Prošle godine, vojne vježbe Rusije i Bjelorusije pretvorile su se u vojni pohod na Kijev kada je Rusija iskoristila svog saveznika Bjelorusiju kao točku pokretanja invazije.
Početkom ove godine postojali su strahovi da će se povijest ponoviti nakon što su zemlje ponovno najavile zajedničke vojne vježbe. Bjelorusija negira da se planira pridružiti invaziji, a Moskva negira da Bjelorusiju na to pokušava natjerati.
I Zapad i Ukrajina slažu se da ne postoje informacije da bi Kijev mogao biti u onakvoj opasnosti u kakvoj je bio prošle godine. Usto, Rusija je u tom prvom pokušaju iskoristila svoje najbolje snage.
“Ne mislimo da bi formirane skupine za napad bile sposobne doći do Kijeva,” izjavio je ukrajinski ministar obrane u odlasku, Oleksij Reznikov. “Treba reći i da je u principu nemoguće osvojiti Kijev. To je velik grad u kojem živi četiri milijuna ljudi, a oni svi su se spremni braniti.”
Ako Rusija zaista pokrene veliku ofenzivu i uhvati zamah, nasljednih ministra Reznikova mogao bi promijeniti priču, piše N1.
