Kada su međurasna posvajanja u pitanju, tu je potpora ipak nešto manja, a dio onih koji podržavaju posvajanje djece, ipak nisu za međurasna posvajanja, ne navodeći za to razloge
Slučaj Hrvata u Zambiji koji čekaju kraj postupka nakon što su ih tamošnje vlasti optužile za trgovinu djecom, otvorio je brojna pitanja, a Adrian de Vrgna iz istraživanja Promocije plus za RTL donosi rezultate što Hrvati misle o posvajanju djece!
Građani izrazito pozitivni
Posvajanje podržava gotovo 96 posto (95,6 posto) anketiranih. A tek tri posto (3,1 posto) ispitanika očito nikad ne bi bili posvojitelji.
Međurasna posvajanja
Kada su međurasna posvajanja u pitanju, tu je potpora ipak nešto manja. Dakle, 80 posto (79,9 posto) anketiranih daje podršku, a oko 16 posto (16,4 posto) iz nekih razloga to ne podržava.
Omjer posvajanja i međurasnih posvajanja po ovom istraživanju je 96 posto (95,6 posto) prema 80 posto (79,9). Dakle dio onih koji podržavaju posvajanje djece, ipak nisu za međurasna posvajanja, ne navodeći za to razloge.
Posvajanje djece iz Afrike
Podaci govore da je za većinu ispitanih posvajanje djece iz Afrike humani čin roditeljstva. Više od polovice anketiranih (50,4 posto) kaže upravo to. Nešto više od petine (22,8 posto) navodi takvo posvajanje kao pomodarstvo, a čak četvrtina (26,5 posto) ne može donijeti stav.
A kako stoje Hrvati u DR Kongo
U ovom istraživanju postavljeno je i pitanje situacije četiri hrvatska para koji su uhićeni u Zambiji, a sada su uz mjere opreza na slobodi. Podsjetimo, željeli su posvojiti djecu iz Demokratske republike Kongo.
Da su sami krivi za situaciju misli više od trećine (36,4 posto), jer, kako navode, nisu bili dovoljno pripremljeni. Oko 14 posto (13,8 posto) ispitanika krivca pronalazi u hrvatskim propisima i pravosuđu. Nešto manje je onih koji hrvatski sustav posvajanja smatraju prerigidnim (10,7 posto).
A tu su i sljedeći odgovori – siromaštvo u Kongu (8,1 posto), posrednici za usvajanje (5,7 posto), naše Ministarstvo vanjskih poslova (3,1 posto), nepravedne zambijske vlasti (2,8 posto)…
Je li Hrvatska mogla bolje?
Od ispitanika se tražilo i da se izjasne o tome što je Hrvatska poduzela da pomogne svojim državljanima.
Da nije učinjeno dovoljno u njihovoj zaštiti misli nešto više od petine anketiranih (23 posto). A da je učinjeno baš sve misli petina ispitanika (21,8 posto). Odgovor jako malo bira gotovo 20 posto (19,6 posto). Dok oko 10 posto (10,8 posto) misli da država nije učinila ništa u zaštiti naših građana, a gotovo petina (24 posto) nema odgovor.
Četiri hrvatska para pred suca sa slobode izlaze u ponedjeljak, a o zambijskim vlastima prije svega, ovisi kada će se vratiti u Hrvatsku. Tu je i pitanje što će biti s djecom koja su smještena na nepoznatoj adresi, a preuzela ih je tamošnja socijalna skrb, piše danas.hr
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 3. veljače, na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.
