Država će do travnja izdati narodne obveznice uz kamatnu stopu veću od tri posto. Hoće li nova ponuda privući građane koji na depozitima imaju 35 milijardi eura štednje? U što će država uložiti prihod od obveznica? Kakva će biti reakcija banaka? Hoće li rasti kamate na štednju? Ovo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti u Otvorenom.
Crkvenac: To je dobra ideja
Bivši ministar financija u vladi Ivice Račana, Mato Crkvenac, rekao je na početku Otvorenog da bi, da je danas ministar, povukao isti potez vezano uz izdavanje narodnih obveznica.
– To je dobra ideja, to je u ovom trenutku prvi moment koji se od neovisnosti pojavio, a to je da se one uopće mogu izdati. Do sada nije bilo uvjeta. U moje vrijeme je bila prevelika nelikvidnost, visoke kamatne stope itd, ističe dodajući da ovo pokazuje stanje u kojem je ekonomija.
– Te obveznice mogu obogatiti financijsko tržište, pojavit će se kao novi proizvod, u vremenu kada su kamatne stope niske. Ovih 35 milijardi o kojima se govori, taj novac je na financijskom tržištu. Ako se dio prelije u ove obveznice to može utjecati na kamatne stope, ali ne osobito. Vrijeme je dobro, pojašnjava Crkvenac.
Čuraj: Osluškivat ćemo tržište
Je li Vlada odredila koliko bi obveznica moglo biti plasirano?
– Dosta smo oprezni s izlaženjem informacija, to je uobičajeno sa svim financijskim proizvodima, kaže državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj dodajući da su “ovako ili onako” morali imati zatvoreno refinanciranje do kraja ožujka.
Čuraj također dodaje da je to manje – više redovan postupak.
– Imamo potrebe za redovnim financiranjem deficita, to je na razini pet milijardi eura za ovo godinu. Osluškivat ćemo tržište i vidjeti kakav je interes, prvo građanstvu, kaže Čuraj.
“Velik dio naše privatne imovine već je u državnim obveznicama”
Postavlja se pitanje ima li povjerenja u hrvatsku obveznicu.
Financijski analitičar Andrej Grubišić kaže da građani u bankama prema procjenama drže oko 40 milijardi eura.
– Banke od države nekakvih 100 milijardi kuna (oko 13,2 milijarde eura op.a.). Hrvatski građani kroz depozite već financiraju dobrim dijelom potrebe koje država rješava zaduživanjem na financijskom tržištu. Većina građana kroz uplate u obvezne mirovinske fondove.
Analitičar Grubišić dodaje da je većina ljudi uključena u državne obveznice, ali jako malo izravno, već se radi o uključenosti putem banaka, obveznih mirovinskih fondova ili obvezničkih fondova otvorenog tipa.
No, postavlja se pitanje što mirovinski fondovi rade s našim novcem.
– Velik dio naše privatne imovine, uložen je u državne obveznice. Problem je nelikvidnosti pozicija, građani ne mogu doći do tog novca, ako žele iz njih izaći. Ako će postojati sekundarno tržište, to je jedan instrument koji daje priliku ljudima da budu tome izloženi, dodaje Grubišić.
Jesu li državne obveznice sigurno ulaganje za građane?
Bivši ministar Crkvenac pak dodaje da smo ostvarili strateške ciljeve poput ulaska u NATO, EU ili Schengen, ali da se sada, kada smo članica, postavlja pitanje kako ubrzati rast i razvoj te pristizati Europu.
– Najvažnije bi sada bilo postaviti pitanje stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, koja su sigurna, izvozno orijentirana te dobro plaćena. Tu bi trebalo razmišljati i o porezu na nekretnine kako bi se rasteretio rad kao faktor. Treba napraviti veliki plan približavanja prosjeku EU-a. To će duže trajati, dosta se stvari treba promijeniti u glavama, više raditi, učiti cijeli život itd. Treba hitno unaprijediti funkcioniranje države i državnih institucija. Precizna istraživanja govore da je kod nas veći problem funkcioniranje države, već korporativnog sektora i poduzeća.
Svijet je u poremećajima tektonske prirode, velike su neravnoteže, slijedi rekonstrukcija industrije.
– Mi možemo u području hrane, energije i korištenju geoprometnog prostora puno više učiniti, dodaje Crkvenac.
“Ne treba isključiti mogući rast kamatnih stopa”
Stjepan Čuraj kaže da postoji više “benefita” s državnim obveznicama.
– Moramo osigurati distributere, poslovnice, gdje se ljudi mogu doći upisati. Cijeli se proizvod slaže, mislim da će to biti gotovo u sljedećim tjednima pa ćemo izabrati najbolji trenutak, poručio je.
Ipak, radi li se o sigurnom ulaganju za građane?
– U pravilu je državni vrijednosni papir manje rizičan od korporativnog, doduše praksa pokazuje da je bitno od kuda korporativni vrijednosni papir od kuda genera svoj “cash flow”. Ako je vezan uz druga tržišta, onda nije vezan samo za Hrvatsku, već za mnoge druge države, ističe analitičar Andrej Grubišić.
– Relativno niskog rizika, ali je pretenciozno reći da je apsolutno bez rizika. To nije instrument za one koji nisu spremni na pad vrijednosti u dvije ili tri godine, vidjet ćemo koje će biti njeno dospijeće. To je realni rizik. Ne bih isključio da će kamatne stope ići gore. Bitno je da bi u to trebali ulagati oni koji su spremni “pohraniti” novac i čekati. Oni koji ulažu, a misle da će možda podići novac za godinu dana, moraju biti spremni na manju količinu novca.
“Očekujem da će se pokrenuti novi procesi u Europi i svijetu”
Državni tajnik Čuraj govorio je i o mogućoj nominalnoj vrijednosti državnih obveznica.
– Imat ćemo na umu zaštitu građana, ali i obveznicu učiniti dostupnom. Sada je mogu govoriti o više od 100 ili manje od tisuću. To ćemo vidjeti s aranžerima te onima s kojima ćemo to i raditi. Za građane je najbitnije, da čuvaju do dospijeća, da je to zagarantiran prinos. Netko će moći kupovati obveznice na sekundarnom tržištu, a moramo voditi i računa o tome kako će se ona ponašati na tržištu.
Europska središnja banka je najavila podizanje kamatnih stopa, piše vijesti.hrt.hr
– Ovo je godina u kojoj će se nastaviti poremećaji te povišena razina inflacije, teškoće u gospodarskom rastu. To utječe na financijsko tržište. Bit će pritisak da se kamatnim stopama smanjuje inflacija, ali gospodarstva će biti u financijskim problemima da hrane proizvodnju za koju imaju osnova i prostora. Godina je dosta puna neizvjesnosti kako će se i što događati. Očekujem da se pokrenuti neki novi procesi u Europi i svijetu.
Stjepan Čuraj kaže da će se detalji uskoro znati, da je moguća i informativna kampanja o novom financijskom proizvodu. Je li moguće da će se ići u reizdanje, a zbog interesa građana?
– Određeni iznos moramo refinancirati ove godine. Imamo financijske institucije, koje će eventualnu razliku nadopuniti. Provjerit ćemo kako će biti. Sudeći prema interesu, bit će premalo prema onome što bude, zaključuje.
