Napetost na sjeveru Kosova posljednjih tjedana raste – istodobno Europska unija i SAD pojačavaju pritisak da se napokon postigne sporazum Srbije i Kosova. HRT-ov Igor Rotim tim je povodom razgovarao s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem.
Stanje na sjeveru Kosova gotovo je eskaliralo na koncu prošle godine. Sada je primirje. Kurti međutim, zbog agresivnosti Beograda, ne vjeruje da će se mirno stanje zadržati.
– Nadam se miru u 2023. godini. Radimo na razgovorima sa Srbijom, s međunarodnom zajednicom, Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama, ali ipak koliko će biti mirno najviše zavisi od Beograda.
Kaže da ideja razmjene teritorija još uvijek nije umrla. Ideja je to koja je još uvijek živa u glavi službenog Beograda.
– Postoji jedna panika i gnjev u Beogradu zato što nije uspio njihov projekt podjele Kosova gdje je pojam razmjene teritorija bio eufemizam za podjelu Kosova. Isto kao i u Bosni. S istom metodom, istim pristupom žele da Srbija ima autonomni entitet unutar Kosova tako da država Kosovo ne uspije.
– Živimo u veoma interesantnoj fazi. Ne samo u našoj državi nego i u srpskom narodu općenito gdje se u srpskoj zajednici na Kosovu rađa politički pluralizam. U mojoj Vladi imamo jednog ministra Nenada Rašića, on je ministar za zajednice i povratak. On ne sluša Vučića i baš su zato tabloidi pod Beogradom poludjeli sad kad postoji jedan jak Srbin koji je veoma hrabar, koji je bez obzira na to što su mu prijetili i što su mu tukli sina pristao biti ministar da služi Srbima na Kosovu.
Kurti je prokomentirao i plan Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije za kojeg se čini da je postao i pregovarački okvir.
– On (Vučić) nije prihvatio plan Europske unije. On je dao par primjedbi. I ja sam dao svoje komentare. Napravio sam jednu primjedbu da, kad radimo sporazum sa Srbijom, u okviru tog sporazuma mora biti i priznavanje neovisnosti Kosova od strane pet država koje to još nisu učinile.
Unatoč teškim trenutcima u kojim se trenutno nalazi njegova država premijera Kurtija optimizam ne napušta. Kosovo u zadnje vrijeme ima dobre rezultate što mu daje pravo za optimizam.
– Zakon, pravda, demokracija i razvoj idu zajedno na Kosovu i logično je da se za 10 godina učlanjujemo i u NATO i u Europsku uniju i da tu budemo opet zajedno s Hrvatskom, zaključio je Kurti.
Nitko ne zna je li trenutni mir stvaran ili je samo uvod u nove sukobe
Prijedlog sporazuma dostavljen je Beogradu i Prištini. SAD i Europska unija možda najčvršće dosad traže da se pitanje Kosova i Srbije izbriše s dnevnog reda, nova kriza na europskom tlu, uz rat u Ukrajini, mogla bi destabilizarati cijelu regiju.
– U ovom se trenutku čini kako je osnovni cilj plana da Srbija u nekom obliku prizna Kosovo i svi se napori ulažu u traženje načina da se to učini prihvatljivim i Srbiji i Kosovu te da se postigne dogovor, ocijenio je sociolog i politički analitičar Artan Muhaxhiri.
Dvanaest godina pregovora, bez znatnijih pomaka, svakako nije pridonijelo većem povjerenju Kosova prema Srbiji.
– Poznato je da cilj njihove politike nije traženje rješenja, nego stalno odgađanje. Ali čini se da je pritisak sada iznimno jak, i SAD-a i EU-a, rekao je Muhaxhiri.
Vruć krumpir za Beograd je bilo kakvo priznanje Kosova, a Prištini – poseban status većinskim srpskim područjima, na čemu inzistira Beograd, ali i dio europskih zemalja.
– Sve dok nema jedinstvenog stajališta o kosovskom pitanju, Europska unija ne može ponuditi rješenje. Smatram kako je logično očekivati da sve članice usklade stajališta i tako omoguće razrješenje situacije, a razjedinjene čine problem, kazao je prof. Arben Hajrullahu, voditelj Odjela političkih znanosti Sveučilišta u Prištini.
– Europska unija izgubila je utjecaj na Kosovu zato što nije liberalizirala vizni režim za Kosovo. To je apsurdno jer se liberalizacijom viznog režima koriste u pregovorima kao svojevrsnim alatom za ucjenu kosovskih političara, rekao je Muhaxhiri.
– Iz Beograda dolaze signali da bi do konačnog sporazuma moglo doći, ali ne bi bilo prvi put da sve propadne u zadnji trenutak. U Prištini postoji blagi optimizam, ali nitko uistinu ne zna je li trenutni mir na sjeveru Kosova stvaran ili je samo uvod u nove sukobe, rekao je HRT-ov Igor Rotim.
U kosovskom centru za sigurnosne studije kažu da bi bilo neozbiljno ne očekivati nove incidente na sjeveru.
– Vidjeli smo skupine naoružanih ljudi, koje Srbi nazivaju građanskim patrolama, a povezane su s opasnim skupinama iz Rusije, poput Wagnera. Što dulje budemo čekali da se situacija riješi, to ćemo više prostora otvoriti krajnje desnim, radikalnim, ekstremnim skupinama na obje strane, zaključio je Ramadan Ilazi iz prištinskog Centra za sigurnosne studije.
Kosovo ne dijeli optimizam europskog posrednika Lajčaka, koji se nada da bi sporazum mogao biti postignut ove godine. Za konačno rješenje spora od Europske unije očekuje se više od aktualnog francusko-njemačkog nacrta, o kojem se raspravlja iza zatvorenih vrata, piše vijesti.hrt.hr
