3.6 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno VIDEO Burno na saborskom odboru: ''Dok Hrvati zbog eura odlaze u šoping...

VIDEO Burno na saborskom odboru: ”Dok Hrvati zbog eura odlaze u šoping u druge zemlje, kolege iz Možemo odlaze u šoping za bebe u Zambiju”

Odbor za obitelj, mlade i sport održao je tematsku sjednicu koja je trebala rasvijetliti i postupanje hrvatskih institucija koje godinama nisu našle ništa sporno u praksi posvojenja djece iz Konga.

Tematsku sjednicu Odbora za obitelj, mlade i sport u povodu slučaja osmero hrvatskih državljana koji su u pritvoru u Zambiji zbog sumnje u nelegalno posvojenje djece te postupanja hrvatskih institucija koje je također pod brojnim upitnicima sazvala je predsjednica Odbora i zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović.

‘Odrasli ljudi postoje radi djece, a ne obrnuto”

”Dok Hrvati zbog eura odlaze u šoping u druge zemlje, kolege iz Možemo odlaze u šoping za bebe u Zambiju. To je sramota. U ovom slučaju važno je istaknuti kako u ovom slučaju trebaju biti kažnjeni svi uključeni’, rekao je, između ostalog, Marko Milanović Litre iz Hrvatskih suverenista tražeći stanku na početku sjednice Odbora, a Vučemilović mu je udijelila opomenu zbog vrijeđanja.

”Posvojena djeca doživljavaju napade, tko ih štiti? Dječja pravobraniteljica će morati jače reagirati. Ne možemo gurati u javni prostor narativ da su svi koji su posvojili djecu trgovci djecom i krijumčari. Očito je ovdje došlo do određenih propusta. Očekujem da rasprava bude konstruktivna”, poručila je SDP-ova Andreja Marić.

”Nitko nema pravo na dijete. Odrasli ljudi postoje radi djece, a ne obrnuto”, kazao je Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta i kazao da su hrvatske institucije zakazale, a posebno je prozvao MUP i Ministarstvo pravosuđa.

”Preko interneta lako se može saznati da se od 2016. iz DR Konga ne može legalno posvojiti djecu. Što radi nadzor u MUP-u, tko ispituje kako je bilo moguće izdati hrvatske dokumente toj djeci”, upitao je Bartulica, koji smatra da treba hitno istražiti i što se događalo na sudu u Zlataru i kako je moguće da jedan te isti sud bude mjesto gdje se odlučuje o sumnjivim stvarima.

“Hrvatske institucije, sudovi, ministarstva možda sudjeluju u ovakvim organiziranim akcijama gdje se možda radi o trgovini djecom”, naveo je Bartulica i nešto ranije u sabornici kazvaši kako je “dno dna razina licemjerja nekih ljudi koji, s jedne strane, promiču kulturu smrti jer je za njih pobačaj sveto pravo, a sad se odjednom kao veliki humanitarci brinu za djecu u Africi”.

”Treba odlučiti što je najbolje za djecu”

”Kod posvajanja djece najvažnije je odlučiti što je za djecu najbolje. Ista pravila treba poštovati kad se djeca posvajaju u zemlji u kojoj su rođena, ili kada odlaze živjeti u neku drugu zemlju. Nažalost, ne možemo sa sigurnošću reći da je ovo pravo djeteta u cijelosti poštivano u slučajevima koji su trenutno u fokusu. Međutim, većina tih razgovora vodi se o odraslim osobama koje su se, kao posljedica svojih odluka, našle u nezavidnom položaju u stranoj zemlji, dok se o samoj djeci i njihovim pravima i položaju u kojem se nalaze, ne svojom krivnjom, govori vrlo malo”, istaknula je Vučemilović.

Upozorila je i da ”zabrinjava činjenica da su hrvatsko državljanstvo, i posljedično hrvatske dokumente dobila djeca koja nikada nisu nogom stupila na tlo Republike Hrvatske, a koje posvojitelji ovdje dovode, pri čemu o postupku posvojenja ne postoji nikakva evidencija, posvojitelji nisu morali biti u registru posvojitelja, niti sustavi države prate na ovaj način nastale obitelji, niti im se pruža adekvatna pomoć i podrška, kako posvojiteljima, tako niti posvojenoj djeci”.

Cilj rasprave na ovoj tematskoj sjednici je progovoriti o pravu djeteta na život u obiteljskoj zajednici koja će mu osigurati sretno odrastanje, pružiti mu odgovarajuću skrb i poštivati njegovu vjeru, kulturu i jezik, kao i kojim mehanizmima država štiti posvojenu djecu i osigurava da njihova prava budu u cijelosti ostvarena.

”Vlada višegodišnje institucionalno ”sljepilo” oko međudržavnog posvojenja”

Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je da bi trebalo ispitati sva zasnovana posvojenja iz iznozemstva i utvrditi jesu li ta djeca u Hrvatskoj: ”Ako nisu, onda tu treba i Interpol djelovati s hrvatskim službama. Ako jesu u Republici Hrvatskoj, trebalo bi provjeriti jesu li ta posvojenja zakonita po našim propisima i propisima zemlje iz koje su djeca dovedena. Naši propisi onima koji to žele i koji imaju volje za to potpuno su jasni. Naš zakon ima vrlo jasnu i preciznu odredbu o posvajanjima koja su vezana za inozemstvo, naglašeno je da se mora preko Ministarstva obitelji pokrenuti proces. To je uvjet da bi do međunarodnog posvojenja došlo”.

Upozorila je da u Hrvatskoj uopće u godišnjim izvješćima nema podataka o djeci koja su ušla u sustav iz drugih zemalja te zaključila izlaganjem stavom da bi ona zabranila sva posvojenja iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije. Upozorila je i da ćemo se uskoro susresti sa surogatnim mjačinstvom što je, kazala je, također vid trgovine djecom.

Govoreći o dosadašnjoj praksi pri međudržavnom posvojenju u Hrvatskoj, stručnjakinja za posvajanje Diana Topčić Rosenberg, bivša predsjednica ADOPTE, udruge za potporu posvajanju, koja je i sama posvojila dijete, istaknula je: ”Vlada višegodišnje institucionalno ”sljepilo” oko međudržavnog posvojenja, nema dovoljno dostupnih informacija iz relevantnih institucionalnih izvora, nepoznat je broj posvojene djece, država porijekla djece i procesa nakon posvajanja, a tu je i pravna i emocionalna nesigurnost djece i posvojiteljskih obitelji djece iz treće države koji trenutno žive u Hrvatskoj”.

‘Posvojenje je generalno plemeniti čin, ali ovaj hrvatski primjer ukazuje na oprez. Bilo je i primjera da su djeca iz Afrike ispričala svojim novim roditeljima na Zapadu da su bila oteta”, podsjetio je zastupnik iz Hrvatske u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić na primjere iz Belgije i SAD-a.

”Kako je moguće da transrodna osoba uopće bude opcija za posvajanje djeteta”, pitao je Milanović Litre državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa Josipa Salapića, koji je rekao da u ovom slučaju postupci nisu prošli legalizaciju javnih isprava, a Hrabar je rekla da po kongoanskom zakonu transrodne osobe ne mogu posvajati djecu.

”Pružimo podršku posvojiteljima i njihovoj djeci koji su prošli legitimno svu proceduru jer su i oni sada stigmatizirani. Neki su htjeli posvojiti i u Hrvatskoj, ali zbog procedure prođu i godine da se to realizira”, upozorila je Marić, koja je istaknula da su njezini roditelji bili udomitelji i to iz plemenitih namjera, a ne zbog novca.

Višekratno je zamolila da se ne generilizira sve posvojitelje ili udomitelje: ”Ako se ne zna za svu djecu jesu li sretna u posvojiteljskim i udomiteljskim obiteljima, onda treba postaviti pitanje čine li naše institucije sve što je potrebno. Osobno znam dosta pozitivnih primjera, a tu smo sada da popravimo onaj dio koji ne valja i da preispitamo rad naših institucija”.

Mostov Ante Kujundžić, koji je sa svojom ženom i sam posvojio troje djece, upozorio je da se često spominje siromaštvo kao razlog posvojenja, međutim: ”Siromaštvo nikako ne bi trebao biti razlog da se dijete otrgne iz njegove obitelji jer razmislimo samo koliko bi onda djece u Hrvatskoj trebalo biti posvojeno”.

Djeca i ljudi u Kongu rade za jedan dolar da biste vi mogli promovirati zelene politike, kazao je Milanović Litre koji je poručio Sandri Benčić iz zeleno-lijevog bloka da su medijima govorili da se ne piše o aktualnom slučaju, a ona mu je rekla da laže i istaknula: ”Nismo tražili da se o ovome u medijima ne piše, nego da se piše etično i profesionalno”.

Benčić je upozorila da u Hrvatskoj postoje sudovi koji ne provjeravaju vjerodostojnost odluka koje priznaju, a u ovom slučaju je riječ o djeci: ”To je potpuno nedopustivo i to nije pitanje regulative, nego primjene prava”. ”Kao i u masu drugih postupanja radi se minimum – pogleda se jesu li svi papiri ovdje i stavi se žig. To je jedan duboki problem hrvatskog pravosuđa”, istaknula je.

U raspravi, između ostalog, pored članova Odbora i zastupnika u Saboru sudjelovali su predstavnici tijela državne uprave, sudske vlasti, Ureda pravobranitelja za djecu, UNHCR-a, akademske zajednice, civilnog društva, psiholozi, piše dnevnik.hr.

Vedrana Rudan: Pošto crna beba? Jesmo li kad čuli što o svemu misle majke i očevi otete djece? Imaju li oni ikakva prava?

Vučemilović: Zašto sud nije tražio legalizaciju rješenja o posvajanju iz Konga?

Sud u Slavonskom Brodu jedini obustavio posvojenje iz DR Konga, a razlog je – senzacionalan

VSRH utvrdio koliko je sudova u tri godine odobravalo posvajanje iz DR Konga – nijedan nije tražio legalizaciju dokumenata, svi su vjerovali

Hrvatski konzul o Hrvatima uhićenim u Zambiji: Sudske presude iz DR Konga su falsificirane, preliminarne istrage su pokazale

Najnovije

Još iz rubrike