Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da mu je europsko-američki diplomatski tim prenio da će, ukoliko ne prihvati francusko-njemački plan za Kosovo, Srbija biti suočena sa zaustavljanjem europskih integracija i investicija, kao i sveobuhvatnim mjerama u političkom i ekonomskom smislu, javlja Radio slobodna Europa.
“Morate prihvatiti ovaj plan, to mi je rečeno u drugoj rečenici”, rekao je Vučić u obraćanju javnosti 23. siječnja.
Radi se o prijedlogu EU za normalizaciju odnosa Srbije i bivše pokrajine, Kosova, koji podržavaju Njemačka, Francuska i SAD, a koji je Beogradu i Prištini predstavljen u rujnu i prosincu 2022. godine.
Predsjednik Srbije se 20. siječnja susreo s europsko-američkim timom diplomata u Beogradu, a nakon razgovora je izjavio da je Srbija spremna prihvatiti koncept i raditi na implementaciji europskog plana.
Vučić je 23. siječnja naveo da je taj plan de facto novi pregovarački okvir za Srbiju.
“Nama nema napretka ukoliko po tom pitanju ne surađujemo”, rekao je.
Predsjednik Srbije je naveo da je mogao reći europsko-američkim diplomatima da neće razgovarati, ali da bi onda bilo pitanje tjedna kada bi Srbiji bio ukinut bezvizni režim s Europskom unijom.
Vučić je rekao da zahtjevi koji su ispostavljeni Srbiji prije nekoliko dana predstavljaju “štap”, aludirajući na taktiku kažnjavanja i nagrađivanja.
“Vjerujem da će u budućnosti biti boljih vijesti. Ja sam tražio razne stvari, podršku i pomoć Europske unije”, poručio je.
On je podsjetio da je Europska unija najveći investitor i donator u Srbiji.
‘Nismo ništa potpisali’
Vučić je poručio da Srbija mora razgovarati i sudjelovati u dijalogu i nastaviti svoj europski put.
“Ništa nismo potpisali, samo smo suočeni sa činjenicama. Neće se dogoditi bilo što ni danas ni sutra ni za mjesec ili tri mjeseca. Kada budemo bili suočeni s konačnim zahtjevima izjašnjavat će se i Skupština Srbije i narod”, poručio je Vučić.
On je rekao da se mora pokrenuti razgovor u okviru društva.
Najavljene konzultacije s parlamentarnim skupinama
Najavio je da će sljedećih dana započeti konzultacije s parlamentarnim skupinama u Skupštini Srbije, a može doći i do skupštinske rasprave, ukoliko parlamentarne stranke to budu željele.
“Ako je izbor da imamo izolaciju i sankcije ovakve ili onakve, a nema gorih sankcija od povlačenja investicija što mi je tri puta rečeno, ili ćemo reći da prihvaćamo sve i odmah i Kosovo u Ujedinjenim nacijama, ja sam za put kompromisa, koliko je moguće boriti se”, poručio je Vučić.
On je rekao da je bitno da Srbi na Kosovu žive normalno, da ih niko ne hapsi, da djeca idu u školu, da imaju liječenje.
Poručio je i da sada slijedi velika borba za formiranje Zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu.
To je dogovoreno Briselskim sporazumom iz 2013. godine, ali se premijer Kosova Albin Kurti tome protivi smatrajući da
se općine ne trebaju organizirati po etničkom načelu.
Također je Ustavni sud Kosova utvrdio da načela za formiranje Zajednice nisu u skladu sa Ustavom.
Vučić je izjavio da je svojim sugovornicima prenio što je za Srbiju neprihvatljivo.
On je ponovio da u samom planu nema eksplicitnog priznanja Kosova, iako postoji implicitna obaveza da se Srbija ne protivi ulasku Kosova u Ujedinjene narode.
Vučić je i nakon susreta s izaslanicima Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke i Italije rekao da je “po jednom važnom pitanju” iz plana pokazao “svu brigu i rezerviranost”.
Nije, međutim, precizirao o kojem pitanju je riječ, navodeći da o tome ne može govoriti jer plan nije javan.
Vučić je 23. siječnja na konferenciji za medije ponovio da je protiv zamrznutog konflikta s Kosovom i da je potreban mir s Albancima.
“Važno da radimo na kompromisnom rješenju”, poručio je i dodao je da ne vjeruje da je to moguće s režimom kosovskog premijera Albina Kurtija.
‘Srbija na radaru jer nije uvela sankcije Rusiji’
Vučić je za obraćanja javnosti 23. siječnja rekao da je kompletan europski kontekst promijenjen nakon napada Rusije na Ukrajinu.
“Srbija je na radaru svima jer nije uvela sankcije Rusiji”, poručio je.
On je rekao da je napad Rusije na Ukrajinu postao jedan od najvećih problema za Srbiju.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine od Srbije. Beograd ne priznaje nezavisnost svoje bivše južne pokrajine. Međutim, pod pokroviteljstvom Europske unije Srbija od 2011. godine vodi dijalog sa Kosovom o normalizaciji odnosa.
Taj dijalog treba rezultirati pravno obvezujućim sporazumom, piše Radio slobodna Europa.
